Jedan izmišljeni reklamni video spot u Njemačkoj je izazvao val žestokih diskusija. U spotu je riječ o automobilu marke Mercedes, njegovom novom sustavu kočenja i – Hitleru.
Jedno malo selo koncem 19.stoljeća. Selu se približava moderni Mercedes, sumnjičavo promatran od stanovnika sela. Kada dvije zaigrane djevojčice odjednom istrče na cestu, automobil automatski koči i zaustavlja se. Nešto kasnije, na cesti se pojavljuje dječak. Mercedes sada ne koči već prelazi preko dječaka. Iz kuće istrčava majka i viče:“Adolfe! Adolfe!“. Na ekranu se pojavljuje ploča s imenom sela: Braunau am Inn – rodno mjesto Adolfa Hitlera. Spot se završava realnim aktualnim reklamnim sloganom Mercedes Benza kojim se ističe sposobnost automatskog kočenja: „Prepoznaje opasnosti prije nego se doista pojave“.
Riječ je o završnom filmskom ostvarenju apsolventa Njemačke filmske akademije Baden Württemberg. Spot je na internetskoj stranici Youtube vidjelo već više od tri milijuna gledatelja. Njegovo emitiranje ovdje traje već mjesec dana a toliko dugo već traju i žestoke rasprave o njemu. Sam koncern Mercedes Benz se odmah od ovog spota ogradio i poručio kako nije riječ o njihovom službenom reklamnom filmu. „Uvjereni smo da je neprimjereno smrt nekog čovjeka, odnosno djeteta, kao i sadržaje vezane za nacionalsocijalizam, koristiti u neke reklamne svrhe“, poručio je glasnogovornik koncerna Tobias Mueller. Nakon što je spot prvo skinut s Youtubea, ponovno je vraćen ali s upozorenjem da film nije autoriziran od strane Mercedes Benza. Naime, spot je tehnički toliko dobro napravljen da se doista u prvom trenutku čini kao da je riječ o pravom reklamnom spotu. Osim toga, uvjerljiv je i zato što je rađen prema stvarnom predlošku najnovije kampanje koja reklamira automatski sustav kočenja. Sustav preko ugrađenog radara pravovremeno prepoznaje pješake na cesti, automatski koči ukoliko sam vozač ne reagira na vrijeme. I, kako se vidi i u fiktivnom spotu, Mercedes prepoznaje osobe na cesti i koči – osim u slučaju dječaka Adolfa Hitlera. Njega je očito doslovno prepoznao kao „opasnost i prije nego se doista pojavi“.
O čemu se radi? Je li ipak riječ o indirektnoj, prikrivenoj reklami Mercedes Benza? Namjera studenta je, kako sam kaže, bila neka sasvim druga. „Mi na Akademiji zapravo i ne radimo reklamne filmove. Reklama je ono što se radi prema narudžbi, ako klijent plaća. On tada ima i utjecaj na film. Što smo dakle mi napravili? Reklamu za nas same, za nas koji radimo filmove. I mislim da nam je to uspjelo“, kaže redatelj spomenutog spota Tobias Haase.
Žestoke diskusije
Sporni video film nagrađen je ovogodišnjom nagradom „First Steps Award“ („Nagrada za prve korake“) koju svake godine dobivaju apsolventi Filmskih škola na njemačkom jeziku i to u više kategorija. Zanimljivo je da je sponzor nagrade upravo Mercedes Benz. No, prema riječima glasnogovornika Tobiasa Muellera, to nije imalo nikakvog utjecaja na odluku ovogodišnjeg neovisnog žirija. U objašnjenju odluke stoji kako „ovaj reklamni spot ostavlja duboki dojam te da gledatelje doslovno prisiljava da sami prosude i stvore mišljenje o onome što su vidjeli“.
A vidjeli su između ostalog tri glavne stvari – automobil u ulozi suca koji presuđuje o životu i smrti, smrt djeteta i nacionalsocijalizam. I to su ujedno i tri glavne točke žestokih rasprava koje od tada traju. Smije li se, bez obzira je li riječ o fiktivnom ili realnom reklamnom spotu, automobil postavljati u ulogu suca koji presuđuje o kraju nečijeg života? „I ja to vidim isto tako. No, poruku filma se ne smije ograničavati na tako nešto. Film je prepun sadržajima iako je dug svega 60 sekundi. Mislim da je zapravo uvijek dobro ako neki film otvori neki diskusiju. No, to ne znači da redatelj dijeli mišljenje ili navodnu poruku koja se iz filma može pročitati“, kaže Tobias Haase.
Sljedeća kritična točka je – smrt djetata. Njega Haase u filmu ubija prije nego se dogodi najveća katastrofa 20.stoljeća. „Smiju li djeca biti ubijena u nekom reklamnom spotu? To je jako teško, znam. No, mi nismo ubili nikakvo dijete, mi smo samo snimili film“, pragmatično objašnjava mladi redatelj. S njegovim mišljenjem se slažu i milijuni gledatelja koji su svoje komentare ostavili na Youtubeu. „To je samo fikcija. Ono što je stvarno tužno je ono što se doista dogodilo“, jedan je od komentara.
„Hitleritis u Njemačkoj“
I na kraju – smije li se u reklamnim spotovima uopće spominjati nacionalsocijalizam? I na ovo pitanje Haase ima vrlo jednostavan odgovor: „Bolje je ismijavati Hitlera nego ga uzeti za ozbiljno.“
Time ovaj mladi redatelj nije prvi u Njemačkoj koji se zabavlja na ovaj način. On je zapravo tek samo jedan u nizu i svojim spotom na neki način slijedi trend koji se u ovoj zemlji primjećuje već duže vrijeme i to u svim mogućim oblicima. Crtač stripova Walter Moers nacrtao je primjerice Hitlera dok sjedi na zahodu i prkosno pjeva dok vani po Berlinu padaju bombe. Komičar Helge Schneider ovjekovječio je „svog Hitlera“ u filmu, komediji „Moj Führer – stvarno najstvarnija istina o Adolfu Hitleru“ – da spomenemo samo neke.
Kritičari ovakve pojave parodija na Adolfa Hitlera nazivaju „Hitleritisom“ ili „banalizacijom zla“ u Njemačkoj. „Tako postoji opasnost da se izgubi sav taj užas koji zapravo nije ništa drugo nego užas. Hitler koji danas „tumara“ kroz sve te komedije, filmove i televizijske skečeve i komentare više nije onaj lik kakav je stvarno bio”, upozorava primjerice novinar Daniel Erk u svojoj knjizi „Toliko Hitlera je rijetko kada bilo“.
