“Anđo marš”, “Angelina je kreten”, “Anđo, sestro, preigrala si se”, samo su neki od naslova u srbijanskoj štampi upućeni holivudskoj glumici. Iako njen film u Srbiji gotovo niko nije ni vidio Angelini se zamjera da Srbe predstavlja kao koljače i silovatelje i da je film antisrpski koji čitav srpski narod prikazuje u iskrivljenom svjetlu.
Već viđeno, ali uvjek plaši i podsjeća na ono čemu su pojedini ljudi bili izloženi tokom devedesetih, kaže beogradski režiser Stevan Filipović, koji je sa svojim filmom “Šišanje” o sprezi desničarskih organizacija i vlasti, takođe bio meta kritika djela javnosti kako šalje lošu poruku o Srbima.
“To je stari recept, vidjeli smo već milion puta od strane nacionalista kako se to radi. Posebno je smješno što se tiče ovog filma Angeline Jolie zato što niko nije gledao taj film i onda se naravno, iako bez gledanja, vjerovatno na osnovu trejlera, a verovatno neki nisu gledali ni trejler, onda to proglašava za antisrpski i kako to već ide”, kaže Filipović, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Haranga protiv jedne od najpopularnijih svjetskih glumica kulminirala je neutemeljenim optužbama kako će ona navodno tražiti da se ukine bosansko-hercegovački entitet Republika Srpska jer je to, kako su mediji citirali njene navodne riječi “genocidna tvorevina”.
Glumac Rade Šerbedžija, jedan od protagonista u njenom filmu, rekao je da je to suluda priča i da je Angelina bila zapanjena time što je neko mogao izmisliti takvu neistinu.
Po već ranije dobrom uhodanom scenariju otkrivanja neprijatelja izmišljaju se motivi ove holivudske glumice, koja je i ambasadorka dobre volje UN, zbog kojih ona ima jak animozitet prema Srbima. Tako su pojedini mediji kopajući po njenoj biografiji došli do neprovjerenog podatka kako je njen otac holivudski glumac Jon Voight, pohađao Stepinacevu srednju školu u New Yorku. Čitaoci su tek u nastavku mogli da saznaju da je to ime škole koja je navodno sagrađena 1950. i dobila ime po Stepinacu.
“Činjenica da je Jon Voight praktično đak Aloysius Stepinac možda je ključ antisrpske kampanje Angeline Jolie”, zaključak je jednog od tobožnjih eksperata za riječ i djelo ove glumice.
Dinko Gruhonjić, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže da se čini da u predizborno vrijeme u Srbiji možemo očekivati sve luđe i luđe izmišljotine.
“Ne mogu da pronađem nikakvu drugu riječ sem jedne proste riječi a to je ludilo. Zamazivanje očiju građanima sa ciljem da svi zajedno treba da zaboravmo na naše svakodnevne probleme, da li ljudi imamju para da djeci kupe patike, na kraju krajeva da li ljudi imaju para da kupe hljeb i mlijeko svakog dana i da se bavimo nekim potpuno nevjerovatnim stvarima. Da osuđujemo Angelinu zbog njenog filma koji nismo ni pogledali. To je logična posljedica one činjenice da je još 90-ih Milošević pustio ludilo iz te Pandorine kutije i da ono, ne samo da se nije vratilo u tu kutiju, nego se razvilo u svim duginim bojama i sada nas mentalno zagađuje”, kaže Gruhonjić, prenosi RSE.
Tragična priča o ljubavi između dvoje mladih ljudi zatečenih u ratu, Srbina i Bošnjakinje nije prva filmska priča koja je dočekana na nož u Srbiji. Uzalud je Angelina Jolie govorila da je riječ o ljubavnoj priči, a ne o političkoj poruci.
Hajka protiv Angeline poklopila se sa napadima na crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa i sada već smijenjenog upravnika Narodne biblioteke Sretena Ugričića zbog potpisa na apel Foruma pisaca koji je stao u Nikolaidisovu odbranu.
Socilog Ivan Kuzminović primjećuje da se stvara nacionalna homogenizacija i pronalaze novi državni neprijatelji.
„Čini mi se da su napadi na Angelinu i Ugričiča iz iste kuhinje tako da je riječ o novoj, ali nadam se kratkoj, mobilizaciji u našem društvu koja je posljedica prije svega predizborne kampanje. Mislim da političari sada traže objašnjenje za svoj neuspjeh u drugim ljudima. Mislim da je to samo slika neozbiljne političke elite koja po potrebi može da prozove i glumce iz Hollywoodu i direktora nacionalne biblioteke“, navodi Kuzminović.
Važno je da se o filmovima, pogotovo onima koji pretenduju da budu društveno angažovani, priča, kaže reditelj Stevan Filipović, ali ne na način da se iznose optužbe prije nego što je publika uopšte mogla da vidi ono za šta se Angelina optužuje.
“Ako će to zaista da izazove neke diskusije i otvaranje nekih tema koje nisu bile otvorene ili nisu bile otvorene na neki kvalitetan način onda je to super stvar. Ali ako će da izazove ove reakcije koje smo već vidjeli… Mi smo isto sa Šišanjem imali takvu situaciju, da je nekoliko hiljada puta bilo pomenuto da to ne predstavlja Srbe u svijetu na pravi način. I tu imate dvije neke razine takvih priča, jedna je od ljudi koji ne shvataju da filmovi nisu razglednice nego pokušaj otvaranja nekih izbiljnijih tema i diskusije o njima, a sa druge strane imate ljude koji su vrlo svjesni toga ali namjerno manipulišu takvim diskursom”, objašnjava Filipovć.
To nije kraj, pa se za film “U zemlji krvi i meda“ koji je dobio nagradu američkih producenata „Stanley Kramer“, priznanje koje se dodeljuje ostvarenjima koja se bave društvenim pitanjima, kao i nominaciju za američku filmsku nagradu Zlatni globus u kategoriji za najbolji strani film, u Srbiji tvrdi da dobija loše kritike u SAD, bilježi očajne rezultate na tamošnjim blagajanama, pa da se čak skida sa bioskopskih repertora.
Beogradska premijera “U zemlji krvi i meda” očekuje se na proljeće, ali teško da će Angelinu Jolie dočekati dobrodošlica.
