Hrvatska se 20 godina vrti u krug, bira pogrešno političko vođstvo, što je dovelo do stvaranja političke elite koja ne vodi dobro zemlju. Kako piše “Večernji list” posljedica toga jeste da je Hrvatska nakon privredne krize došla do one mnogo teže – društvene krize koja tjera porodice van zemlje.
Trenutno je najbolnija mjera zadata iz Evropske komisije, za prijevremeno penzionisanje i porez na imovinu. Porez na imovinu će opteretiti ionako osiromašeno društvo, doći će do rasprodaje nekretnina i srušiće im se cijena, a prijevremeno penzionisanje je problem za zemlju u kojoj ionako 300.000 ljudi godinama ne radi.
Kako navodi list, ne bave se oživljavanjem privrede, a hrvatski političari zaboravljaju da je i ključno pitanje demografija, da za nekoliko godina neće imati ko da radi u Hrvatskoj, a pritisci na penzioni sistem biće jači. To su glavni problemi koje su izneli hrvatski ekonomisti, prenosi B92.
Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić kaže da je najveći kapital sposobna vlada koju Hrvatska nema. – Trenutna kriza više nije ni privredna, ni finansijska, nego kriza društva i zato ljudi odlaze. Imamo resurse koji omogućuju dva puta veći dohodak od sadašnjeg, međutim nemamo ni Vladu ni politiku koja će to sprovesti – kaže Jurčić.
– Sramotno je koliko se Hrvatska malo promjenila – komentarisao je Željko Lovrinčević sa Ekonomskog instituta. Evropska komisija je Hrvatskoj među mjerama predložila i da produže starosnu granicu za penziju, ubrzavanje privatizacije i uvođenje poreza na nekretnine. Iako dio naznačenih ekonomista smatra da je to pogubno za zemlju, izgleda da drugog rešenja trenutno nema.
Glavni ekonomista Hipo banke Hrvoje Stojić kaže da će se uvođenjem poreza na imovinu otvoriti prostor za smanjenje poreza na rad i kapital, o čemu razmišlja i Vlada, a potvrdio je to na svom prvom javnom nastupu u ulozi zamjenika ministra finansija Saša Drezgić. Cijenu rada treba smanjiti jer, kako kaže, Hrvati imaju skupu državu.
Hrvatskoj u prilog još ove godine ide niska cijena kapitala pa to treba iskoristiti i zadužiti se na evropskom tržištu za predviđenih 1,5 milijardi evra kojima bi se refinansiralo buduće dospjeće dugova.
