U Berlinu zvanično pozdravljaju i balkansku inicijativu, a nemaju ništa protiv američke podrške. Demohrišćanski poslanik Peter Bajer, koji je izvjestilac parlamenta za dijalog Srbije i Kosova, a istovremeno povjerenik za transatlantske odnose, stvar naziva važnom regionalnom saradnjom.
– To je izvorno prije nekoliko godina podstaknuto inicijativom njemačke kancelarke Angele Merkel, a nastavilo se godinama sa konkretnim uspjesima – navodi Bajer za DW.
Time on cilja na takozvani Berlinski proces koji je njemačka Vlada pokrenula 2014. godine. Cilj je bio da se zapadnobalkanske države konkretnijim projektima podstaknu na putu ka EU. Iz toga je 2017. nikao akcioni plan o privrednoj saradnji, koji je potpisalo svih šest zemalja regiona, i to na temelju pakta o slobodnoj trgovini CEFTA kojem pripadaju sve ove zemlje.
Majlinda Bregu, generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju koji nadgleda primjenu sporazuma, kaže da su primijetni pomaci. Dobar primjer je ukidanje naknada za roming koje bi među zapadnobalkanskim zemljama trebalo postepeno da nestanu do 2021. godine.
Na idućem sastanku, vjerovatno ove jeseni u Sofiji, trebalo bi da se donese sljedeći akcioni plan.
– Tu će se raditi o jačanju saradnje na poljima digitalizacije, investicija, mobilnosti i turizma – navodi Bregu za DW.
U četvrtak (17. septembar) će o Mini-Šengenu raspravljati i Predsjedništvo BiH, i to na inicijativu Milorada Dodika. Ardijan Hačkaj, direktor Instituta CDI iz Tirane, kaže da je na osnovu dostupnih podataka nejasno kako bi tačno izgledao Mini-Šengen.
– Možda bi to mogao da postane geopolitički instrument SAD kako bi zadržale uticaj na proces evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana ili na razgovore Srbije i Kosova – kaže on za DW.
– Ako američka administracija zaista suštinski želi da podrži normalizaciju odnosa između dvije zemlje i njihovo približavanje EU, onda treba da podrži primjenu postojećih inicijativa, a ne da pokreće slične i prodaje ih kao nešto sasvim novo – kaže Valeska Eš iz njemačkog Instituta Aspen.
Vašingtonski sastanak je u Berlinu inače ocijenjen prilično oštro i opisao kao “neokolonijalni mačo-šou”.
Pa ipak, na Balkanu nisu svi uvjereni da je Brisel kadar da bude isključivi posrednik. Ardijan Hačkaj kaže da je EU prokockala mnogo povjerenja u regionu jer otežava u pokretanju pregovora sa Skopljem i Tiranom, te sa viznom liberalizacijom za građane Kosova. Bez saradnje sa SAD, Evropska unija ne može da progura trajna rešenja na Balkanu.
