Nedjelju dana nakon što je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov preventivno amnestirao 56 političara i njihovih saradnika i dalje hiljade Makedonaca svakodnevno izlaze na ulice zbog te odluke. Današnji četvrtak je najavljen kao svojevrsni dan D jer na ulice izlaze i demonstranti i fanovi aktuelne vlasti. Demonstranti zahtijevaju odlaganje izbora zakazanih za 5. jun jer do tada ne može biti sređen birački spisak koji, prema procjenama, ima 100.000 nepostojećih birača. Uz to, vladajuće partije imaju potpunu dominaciju nad medijskom scenom pa se zahtjeva i medijska reforma. Najvažniji zahtjev je povlačenje amnestije koju je Ivanov udjelio pripadnicima vladajuće elite protiv kojih Specijalno državno tužilaštvo vodi istragu zbog ilegalnog prisluškivanja 20.000 građana, zloupotrebe funkcija i kriminalizacije političkih protivnika kroz policiju i pravosuđe.
„Huligani, ubice nacije, kriminalci upravljani iz inostranstva – tako ih naziva vladina štampa. Piše da demonstranti žele da pretvore Makedoniju u međunarodni protektorat i da ih finansira i njima upravlja berzanski špekulant Džorž Soroš – oni su, dakle, sorošidi“, piše ugledni njemački nedjeljnik Špigel na svom portalu.
„U pitanju su desetine hiljada ogorčenih Makedonaca koji već nedjelju dana širom zemlje izlaze na ulice protiv nacionalno-autoritarnih vlastodržaca.“
Prenosi se stav makedonskog publiciste Saše Ordanoskog koji kaže:
„Mi smo zemlja u raspadu. Praktično više nema legalnih institucija, naša sudbina sada zavisi od međunarodne zajednice.“
Evropa, piše Špigel, zanemaruje mnoge stvari u Makedoniji jer ta država zaustavlja izbjeglički talas na granici sa Grčkom. Ipak, u petak je novi sastanak u Beču pod dirigentskom palicom evropskog komesara Johanesa Hana. Od toga sastanka Dušan Reljić, stručnjak berlinske fondacije Nauka i politika, nema velika očekivanja:
„Sadašnji razvoj pokazuje da režim Gruevskog želi da ostane na vlasti po svaku cijenu jer njegovim predstavnicima prijeti zatvor.“
Dopisnica bečkog lista Standard u svom izvještaju ističe:
„Demonstracije se danima održavaju ne samo u glavnom gradu Skoplju nego i u Bitolju, Strumici, Velesu, Kumanovu i Štipu. U njima učestvuju i Albanci koji čine četvrtinu makedonskog stanovništva.“
Dalje se posvećuje ulozi albanskih partija:
„Zaista je odlučujuća uloga koju imaju dve velike albanske partije, DUI Alija Ahmetija, koji je posljednjih godina koalirao sa vladajućom VMRO, kao i DPA Menduha Tačija. Jer ukoliko te dvije partije okrenu leđa premijeru Gruevskom i VMRO-u i priključe se zahtevu za odlaganjem izbora, onda bi VMRO ostao usamljen i nakon eventualnih izbora ne bi mogao da sačini koaliciju. Do sada međutim DUI i DPA podržavaju VMRO kada se radi o terminu izbora. Posebno DUI teško da ima interesa za efikasan rad Specijalnog tužilaštva iz straha da će isplivati pravno relevantne radnje u koje su upleteni članovi te partije – posebno slučajevi korupcije.“
„Albanci u Makedoniji sve kritičnije gledaju na DUI i DPA. Nova albanska partija Besa i druge albanske organizacije učestvuju u protestima. Odlučujuće će svakako biti i koliki će pritisak na Albance izvršiti Sjedinjene Države. Jer Albanci u Makedoniji – baš kao i u Albaniji i na Kosovu – važe za bliske saveznike SAD. Važno je i da li će ubuduće Makedonija imati šansu da uđe u NATO i, dugoročno, u Evropsku uniju – uprkos dosadašnjem vetu Grčke“, zaključuje bečki list.
