Zdravstvo je u vrlo lošem stanju, povećava se broj umrle novorođenčadi, a veliki broj ljekara napušta zemlju.
Svakoga dana na Klinici za ginekologiju u Skoplju rodi se dvadesetak novorođenčadi. Vesna Heler je zadovoljna zdravstvenom uslugom i pomoći medicinskog osoblja. I ona i muž ne skrivaju sreću što je porod protekao bez komplikacija.
“Ljekari i akušerke pružili su mi odgovarajući tretman pri porodu i u periodu oporavka. Posjećuju nas dva puta dnevno i savjetuju kako da se brinem o bebi i što brže oporavim”, dodaje.
Makedonski mediji nedavno su objavili kako je u prvih šest mjeseci povećan broj smrtnosti novorođenčadi u Klinici za ginekologiju. Uprava to nije htjela komentirati. Direktorica ove klinike Marija Hađi-Lega kaže da još nemaju zbirne podatke za tekuću godinu, ali tvrdi da se ranijih godina on smanjivao.
Bolnice duguju 51 milion eura
“U 2005. godini na 1.000 novorođenčadi imali smo 17 slučajeva perinatalnog mortaliteta. Prošle godine broj se smanjio i iznosio 12 slučajeva na 1.000 novorođenčadi. Ne kažem da su ove brojke dobre, ali postoji tendencija poboljšanja”, pojašnjava ona.
Da je Makedonija i dalje iznad evropskog prosjeka tvrdi doktor Milčo Panovski.
“Jedan od parametara za uspješan zdravstveni sistem je smrtnost novorođenčadi. Trenutno smo mi lideri u Evropi po smrtnosti. To svakako nije prednost, već pokazuje u kakvom stanju je naš zdravstveni sistem”, dodaje.
Ulaganje u zdravstvo jedno je od preduslova poboljšanja kvaliteta zdravstvene usluge i nabavku opreme, što direktno utječe na smanjenje komplikacija pri liječenju pacijenata. U najvećem kliničkom centru u Skoplju gradi se novo odjeljenje za intenzivnu njegu pri Klinici za dječije bolesti.
“Međutim, ova klinika suočava se sa dugom od dva miliona evra, koji se nagomilao proteklih pet godina. Ukupni dug bolnica u Makedoniji je 51 milion evra. Duguju za usluge, lekove i medicinski materijal”, izvještava iz Skoplja Milka Smilevska, novinarka Al Jazeere.
Opština bez ginekologa
Još u januaru 2014. godine najavljena je izgradnja novog Kliničkog centra u Skoplju. Ali, gradnja zgrade, 22 mjeseca kasnije, još nije počela. Problem je i odlazak ljekara iz Makedonije. U periodu od 2010. do 2014. godine otišlo je 450 ljekara, kažu iz sindikata. Novijih podataka nema.
“Imamo područja u kojima nedostaje ljekara. Otprilike 5.000 žena koje žive u skopskoj opštini Šuto Orizari nema ginekologa, što je nezamisliva situacija u normalnom zdravstvenom sistemu. Iz zemlje odlaze stručni ljekari i taj gubitak je neprocjenjiv. Ostaju samo oni koji su dobili posao zbog partijske pripadnosti”, dodaje Panovski.
U posljednjih nekoliko godina otvorena su dva nova fakulteta medicine – u Štipu i Tetovu. Ipak, dio struke nezadovoljan je praksom i znanjem koje će dobiti prve generacije ljekara koje se tek očekuju.
