Naša današnja priča vraća nas u 1963. godinu, kada je, na današnji dan u 5.17 minuta zabilježen razorni zemljotres koji je opustošio Skoplje.
Zemljotres u Skoplju 1963. bio je potres magnitude 6,1 prema Richteru u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi, njih oko 3.000 bilo je ozlijeđenih, a oko 200.000 ljudi ostali su beskućnici. Zemljotres je uništio između 75 i 80 posto grada.
Podrhtavanje je trajalo 20 sekundi i osjetilo se duž većine doline rijeke Vardar.
Vijest je rano ujutro 26. jula 1963. prenio iz Skoplja u Beograd, dopisnik „Politike“ Jovan Popovski, a odatle su tu vijest preuzele druge agencije.
Nekoliko dana nakon potresa, 35 zemalja zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da na svoj dnevni red uvrsti pomoć za Skoplje. Pomoć u obliku novca, medicinskih, inženjerskih i građevinskih timova, kao i u namirnicama ponudilo je čak 78 država.
Francuska je poslala radnike koji su pomagali u izvlačenju stanovnika koji su ostali zarobljeni pod ruševinama. SAD, Švedska i Rumunjska osigurale su zdravstvenu pomoć, Sovjetski savez poslao je dovoljno materijala za izgradnju, dok su Velika Britanija, Čehoslovačka, Finska, Italija, Meksiko, Norveška i Poljska poslali montažne stanove za zbrinjavanje onih koji su ostali bez svega.
Gotovo 80 zemalja na različite načine uključile se u akciju obnove. Činjenica kako je socijalistička Jugoslavija na čelu sa Josipom Brozom Titom bila politički nesvrstana zemlja između NATO-a i Sovjetskih satelita, samo je još više potaknula entuzijazam sa svih strana, koji je bio rastao i na poštovanju kojeg su imali prema Titu.
