Rangirano je 158 zemalja, a Finska, Holandija, Švedska, Novi Zeland i Australija su od šestog do desetog mjesta.
SAD su na 15. mjestu, Belgija na 19, Velika Britanija je na 21, a Njemačka na 26. mjestu. Francuska je na 29. mjestu, Španija je 36, a Italija i Grčka su na 50, odnosno 102. mjestu, dok je Rusija na 64.
Od zemalja u regionu najbolje je rangirana Slovenija koja je na 55. mjestu, zatim slijedi Hrvatska na 62. mjestu. Kosovo je rangirano na 69. mjestu, ispred Crne Gore koja je na 83. mjestu, Srbije (87), Makedonije (93), Albanije (95) i Bosne i Hercegovine (96).
Izvještaj o sreći u svijetu je treći godišnji, a cilj se da se pokuša da se utiče na politiku država. Ujedinjene nacije su tu studiju prvi put objavile 2012. godine, prenijela je agencija AFP.
Istraživači su listu sastavili na osnovu očekivanog životnog vijeka uz dobro zdravlje, BDP po glavi stanovnika, društvene podrške – mogu li se stanovnici osloniti na nekoga, povjerenja – merenog percepcijom odsustva korupcije iz politike ili rada, percepcije slobode pri odlučivanju u životu, i na osnovu procjene velikodušnosti u društvu.
Trinaest prvoplasiranih zemalja je isto kao 2014. godine, ali u drugačijem redoslijedu, rekao je Jeffrey Sachs, direktor Instituta za Zemlju na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, jedan od autora izvještaja grupe nezavisnih eksperata.
Te zemlje imaju i bogatstvo i jaku društvenu podršku, relativno poštene i odgovorne vlasti, rekao je on na konferenciji za novinare.
“Zemlje u toj grupi nisu visoko rangirane zbog prihoda, već zbog društvene podrške, ili po oba kriterijuma”, dodao je on.
Avganistan (153. mjesto) i ratom razorena Sirija (156.) pridružili su se grupi od deset najmanje srećnih zemalja, na dnu rang-liste: Togo (158.), Burundi (157.), Benin (155.), Ruanda (154.), Burkina Faso (152.), Obala Slonovače (151.), Gvineja (150.) i Čad (149. mesto). Uprkos ratu, Irak je na 112. mjestu, i to ispred Južne Afrike, Indije, Kenije i Bugarske.
Pored novca, izvještaj naglašava značaj pravičnosti, poštenja, povjerenja i dobrog zdravlja, uz napomenu da ekonomska kriza ili prirodne katastrofe ne ruše nužno sreću.
Irska i Island su najbolji primjeri zemalja koje su uspjele da ostanu srećne, zahvaljujući jakoj društvenoj podršci, uprkos finansijskoj krizi koja ih je ozbiljno pogodila. Izvještaj pominje i region Fukušime u Japanu, gdje je zemljotres 2011. godine “doveo do povećanja povjerenja i sreće”, zbog jačanja veza među ljudima.
“Jedna od preporuka je da se merenje sreće upotrebi da bi se pomoglo svijetu u ovom periodu postavljanja novih ciljeva održivog razvoja”, rekao je Sachs.
On je takođe naglasio značaj djetinjstva za kasnije ostvarivanje srećnog života.
“Moramo da rano investiraju u život djece, tako da postanu nezavisni odrasli, produktivni i srećni, doprinoseći i društveno, i ekonomski”, dodao je on.
Autori Izvještaja koji je objavila SDSN (Sustainable Development Solutions Network – Mreža za održiva razvojna rješenja), su i John Helliwell s kanadskog Univerziteta UBC (Univerzitet Britanske Kolumbije) i Richard Layard sa ekonomskog fakulteta u Londonu (London Sćool of Economics), navela je agencija AFP.