“Trenutno stanje je neodrživo, jer skoro 40 procenata ukupnog broja azilanata dolazi odatle”, izjavio je ovaj socijaldemokrata. On je naveo da, pored Srbije, Makedonije i BIH, i ostale zemlje tog regiona moraju da budu unapređene u status “sigurnih”, kako bi se vraćanje maksimalno ubrzalo.
I šef frakcije SPD-a Tomas Operman se založio za davanje tog statusa Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori, rekavši da su sve tri, u poređenju sa Sirijom, Irakom, Sudanom i Eritrejom, “vrlo sigurne”.
On je dalje naveo da balkanske izbjeglice u Njemačkoj prije svega traže posao.
“Mi možemo da zaštitimo ljude od rata i progona, a ne da budemo cilj ekonomskih migranata”, kaže Operman. Zbog dužine vremena potrebnog za obradu zahtjeva, ovaj političar se založio i za to da se privremeno angažuju penzionisani činovnici.
Ujedno, predsjednik Saveznog biroa za izbjeglice, Manfred Šmit, je potvrdio da postoje zakonske mogućnosti koje omogućavaju da se azilanti koji dolaze iz različitih zemalja različito tretiraju.
“Moramo da sprovedemo princip da azilanti koji ovamo dolaze iz ekonomskih razloga ne dobijaju novac, poput gotovine za prevoz, već vozne karte i bonove”, ponovio je on već poznate zahtjeve koje zastupa i ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer.
Njemačka, kako je rekao, mora da postane neatraktivna za azilante sa Balkana. On je potvrdio da mnogi lažni azilanti sa Balkana, koji su vraćeni u zemlje porijekla, ubrzo ponovo dolaze.
“Od novca koji dobiju ovdje za par mjeseci zadržavanja, u svojim domovinama mogu da žive devet do deset mjeseci”, navodi Šmit.