Specijalni predstavnik EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak izjavio je da Kosovo i Srbija demonstriraju posvećenost pregovorima i naveo da je optimista jer obje strane shvataju da im je to u interesu.
Tokom video telekonferencije, koju je organizovala Škola naprednih međunarodnih studija washingtonskog Univerziteta Johns Hopkins, Lajčak je ponovio očekivanje da sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Kosovo i Srbija mogu da postignu u narednih nekoliko mjeseci, prenose Glas Amerike i agencija Beta.
“Kada dijaloga nije bilo, bilo je nestabilnosti. Sada, kada dvije strane razgovaraju, to stvara utisak da su stvari pod kontrolom. Također, dijalog se ne može zaobići. Dvije strane žele evropsku budućnost i znaju da je jedini put za to kroz dijalog”, rekao je Lajčak.
Upitan da li se i kako može naći rešenje za očekivanja dvije strane, pošto Kosovo traži obostrano priznanje, dok se Srbija pita da li će i šta dobiti, Lajčak je kazao da o rješenju odlučuju tri strane.
“U stalnom sam kontaktu sa svima, uključujući države članice EU-a jer i ona ovdje ima riječ. Ne želimo da imamo gubitnike i dobitnike jer želimo da svi budu pobjednici”, rekao je Lajčak.
Naveo je da razmjena teritorija “više nije tema dijaloga” i dodao da je to bilo pitanje koje je izazvalo negativne reakcije širom regije.
Otvaranje Pandorine kutije
“Mnogi su ukazivali da bi to značilo otvaranje Pandorine kutije. EU nije saglasna sa filozofijom ‘šta god se dogovore dvije strane, treba prihvatiti’. Mi smo čuvari evropskih vrijednosti i rješenje treba da približi dvije strane i bude prihvatljivo Uniji. Rješenje treba da bude u duhu 21. a ne 19. vijeka”, dodao je Lajčak.
Upitan o trećim stranama koje nisu zainteresovane za rješenje spora Srbije i Kosova u okviru njihovog puta ka EU, Lajčak je, ne precizirajući o kojim se državama radi, rekao da ne treba brinuti dok je EU ozbiljna jer nema alternative evropskoj budućnosti.
“Briga se može javiti samo ako zemlje Zapadnog Balkana prestanu da vjeruju u svoju evropsku perspektivu. Članstvo nije milostinja, to se zaslužuje reformama na osnovu kojih dobijete priliku da igrate u evropskoj ligi. To je zasnovano na razvijanju i poštovanju vladavine prava”, kazao je Lajčak.
On je ukazao na značajnu ulogu SAD u oblikovanju Zapadnog Balkana.
“Ne bismo bili uspješni bez partnera. SAD shvata da je EU rješenje za budućnost i to promovišu. U posljednje dvije godine u tome je bilo malo poteškoća, ali sada sa vjerovatnim izborom projektovanog predsjednika (Joe) Bidena očekujemo najbližu saradnju za dobrobit naroda koji žive na području Zapadnog Balkana”, naveo je predstavnik EU-a.
Lajčak, koji je i specijalni predstavnik EU za regionalna pitanja Zapadnog Balkana, komentarisao je i odluku Bugarske da blokira početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa Unijom zbog otvorenih historijskih i jezičkih pitanja između Sofije i Skoplja.
“Princip EU-a je da bilateralna pitanja ne bi trebalo da otežavaju put ka Uniji. Te stvari je potrebno odvojiti, interpretiranje historije od puta napredovanja ka EU. Ne možete tražiti da neko prihvati vašu interpetaciju prošlosti kao što je to učinila Bugarska. Nadam se da će u vezi sa tim pitanjem za šest sedmica biti napretka”, ukazao je Lajčak.
BiH jedan od najvećih izazova
Kao jedan od najvećih izazova angažmana Evropske unije na Zapadnom Balkanu označio je Bosnu i Hercegovinu i naveo da se međunarodna zajednica na tom području bavi rješavanjem, uslovno rečeno: manjih, ali ne i beznačajnih pitanja.
“Kako bi ta država trebalo da bude uspostavljena? Da ima jedan glas ili nekoliko, koliko ih je sada po Dejtonskom sporazumu. Nećemo uspeti da dođemo do funkcionalnosti dok ne uspjemo da dobijemo odgovor na to pitanje”, rekao je slovački diplomata.
Lajčak, koji je od 2007. do 2009. godine bio visoki predstavnik EU-a u BiH, kazao je da je Dejtonski sporazum “stavio tačku” na najkrvaviji rat i stabilizovao tu zemlju, ali da je danas potrebno gledati dalje u budućnost.
Govoreći o perspektivama napretka zemalja Zapadnog Balkana u eurointegracijama, Lajčak je Crnu Goru označio najnaprednijom, navodeći da je ona otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu i privremeno zatvorila tri poglavlja.
Konstatovao je da je međutim Srbija 2020. godinu završila bez napretka, ne otvorivši nijedno pregovaračko poglavlje.
