Premijer Aljbin Kurti govorio je o porastu cijena s kojim se građani suočavaju posljednjih dana.
Kurti kaže da je Kosovo, kao i ostatak sveta, izloženo inflaciji.
„Kosovo je, kao i ostatak svijeta, izloženo inflaciji koja uglavnom dolazi kao rezultat četiri faktora: poremećaj lanca snabdijevanja zbog pandemije, povratak globalne potrošnje brži nego što bi proizvodnja koja je zaustavljena tokom pandemije mogla biti prilagođen “Globalni rast cijena energije i razni špekulanti koji postaju krizni profiteri.”
„Stopa inflacije prema podacima Agencije za statistiku na kraju septembra iznosila je 4,9%, što je u skladu sa globalnim rastom cijena nekih proizvoda.
Kurti između ostalog najavljuje da se radi na paketu mjera za pomoć građanima.
„Panika i očekivanje da će doći do poskupljenja utiču na kupovinu odloženu strahom, što onda rezultira manjkom proizvoda na policama, a samim tim i daljim poskupljenjem. To su pokušali učiniti i na početku pandemije COVID-19 prošle godine, po cijeni brašna. Tada smo pozvali na smirenje i garantovali da niko neće ostati bez hleba. Tako je ispalo. Međutim, mnogi građani su zbog straha od nedostatka brašna i rasta cijena završili s velikim količinama brašna koje su kupovane po dva-tri puta većoj cijeni. Ispostavilo se da su jedini dobitnici bili trgovci.
„Ista stvar, dakle smirenost i strpljenje, molim vas i sada dok radimo na tome da u narednim danima imamo paket mjera koji građanima priteknu u pomoć.
Između ostalog, premijer Kurti je odgovorio svima koji okrivljuju vladu za podizanje cijena.
“Posljednjih dana svjedočimo kampanji koja svakodnevno trubi o poskupljenju i za to okrivljuje Vladu. Ovo, s jedne strane, ima za cilj da otvori put manipulatorima da podižu cijene pod izgovorom da se sada nalazimo u okruženju u kojem se svaka cijena mora podići, bez obzira da li dolazi do povećanja troškova ili ne, dok, s druge strane, s druge strane, izaziva nervozu i paniku među građanima”.
“A oni koji sada krive Vladu, nikada nisu brinuli ni za cijenu hljeba, ni za brigu građana. Inače bi na vrijeme reagovali kada je poljoprivredno zemljište zauzeto. „Za 10 godina više od pola milijarde evra poreza potrošeno je na poljoprivredu, a poljoprivredna produktivnost je opala, jer subvencije nisu išle poljoprivrednicima već u džepove njihovih prijatelja“, napisao je Kurti u dugom statusu na društvenoj mreži Facebook.
