Turska vlada premijera Recepa Tayyipa Erdogana proteklih godina uvela je niz demokratskih reformi kako bi popravila odnose sa kurdskim stanovništvom, koje je dugi niz godina bilo marginalizirano.
Kurdi pozdravljaju demokratske reforme turske Vlade, ali poručuju da je potrebno više učiniti za njihovo potpuno uključenje u društvo.
Kako su te reforme utjecale na Kurde, najbrojniju etničku i jezičnu manjinu u Turskoj, istraživao je Harun Karčić, reporter Al Jazeere.
Podrška paketu
Faysal Soysal je mladi kurdski režiser u Istanbulu. U slobodno vrijeme piše poeziju, ali ne na kurdskom jeziku, već na turskom.
“Pjesnik sam i pišem poeziju na turskom. Nažalost, ne mogu je pisati na kurdskom jeziku. Govorim kurdski sa porodicom i sa prijateljima. Ali zašto ne mogu pisati poeziju na tom jeziku? – Zato što su oni uništili kurdski jezik”, negoduje Faysal.
Faysal je jedan od mnogobrojnih Kurda koji su gnjevni na prethodne vlade, ali koji podržavaju takozvane “pakete demokratskih reformi” sadašnje vlade.
Cilj reformi je postizanje mira sa pobunjenicima Radničke stranke Kurdistana i jačanje manjinskih prava Kurda.
Borci za prava Kurda s kojima smo razgovarali kažu kako su reforme pozitivne, ali nedovoljne za potpuno uključenje Kurda u društvo.
Glas Kurda i alevija
“Kada govorimo o ‘pitanju Kurda’, znate li na šta mislimo? Mislimo, zapravo, na slobodu izražavanja. To je pitanje postojanja jednog naroda. Ja kao čovjek, na temelju osnovnih ljudskih prava, na ovom mjestu i na ovom malom svijetu – onako kako i cvjetići znaju biti različitih boja – želim ovdje živjeti i izražavati svoju razliku”, kaže Ali Gok, aktivista Organizacije za zaštitu ljudskih prava (IHD).
Novinar Nedim Sener smatra da se na manjine ne treba gledati kao na problem koji treba riješiti.
“Vlada gleda na kurdsko i alevijsko pitanje izričito kao na problem. To je zapravo borba ljudi za lično priznavanje. I Kurdi i alevije kažu: ‘I mi postojimo, i mi dijelimo ovu državu, i mi želimo da se naš glas čuje'”, naglašava Sener.
Danas se u Turskoj može čuti ne samo kurdski glas, već i njihov jezik i njihova muzika, i to na državnoj televiziji – TRT 6. Za Faysala je to veliki napredak.
“Državni televizijski kanal na kurdskom jeziku je zaista bila jedna velika revolucija. Jer prije 10 ili 15 godina, bilo je zabranjeno govoriti kurdski jezik u državnim institucijama. To je zaista jedan veliki korak ove vlade”, ocijenio je on.
Uspjeh AK partije
Koliko Kurda dijeli Faysalov stav – nije poznato.
Na proteklim izborima Stranka pravde i razvoja (AK partija) dobila je znatan broj glasova u nekim kurdskim krajevima upravo zbog reformi.
A novi izbori slijede.
Nijedno pitanje turskih manjina nije bilo prisutnije u ovdašnjoj, ali i svjetskoj javnosti od pitanja Kurda.
AK partija je uspjela pridobiti njihove glasove zahvaljujući takozvanim “paketima demokratskih reformi”, koji su omogućili vidljiviju prisutnost kurdske kulture u javnosti.
Neki Kurdi s kojima smo razgovarali pozdravljaju takve reforme i dodaju da se one – moraju nastaviti.
