Posljednji sastanci u Briselu u sklopu dijaloga o normalizaciji odnosa nagovjestili su da taj proces ulazi u konačnu fazu i da će odvijati na nivou predsjednika. Do sada, politički dijalog vodili su premijeri Kosova i Srbije.
Poslanici Skupštine Kosova, međutim, vjeruju da sada postoji potreba da se usvoji rezolucija koja će tačno odrediti okvir nove faze dijaloga sa Srbijom, političko predstavljanje i njihovu odgovornost.
Poslanik Alijanse za budućnost Kosova Ahmet Isufi kaže da postoji potreba da se postigne nacionalni konsenzus o formatu i platformi dijaloga, što će garantovati zaštitu interesa Kosova. U vezi s tim potrebna je saglasnost lidera, dodaje on.
“Institucionalni i politički lideri treba da dogovore zajednički sporazum koji će odrediti okvir, interese Kosova, dok Skupština treba da usvoji rezoluciju koja će ovlastiti državne predstavnike o tome kako treba da se vodi dijalog i ko će ga voditi”, izjavio je Isufi.
Poslanik opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Driton Selmanaj prije početka nove faze dijaloga u Briselu, kaže da je važno da se u Skupštini Kosova ocjeni situacija u vezi sprovođenja dosadašnjih sporazuma iz briselskog dijaloga, kao i da se utvrdi njihova korist. Prije nastavka ovog procesa, potrebno je da se razjasni uloga visokih institucija uključenih u dijalog, a to je moguće putem rezolucije, dodaje on.
“Rezolucija bi bila vodič u smislu kuda ide Kosovo u tom procesu, koja je uloga premijera, Skupštine, i predsjednika. Treba da se odredi i vremenski period, kada treba da se završi ovaj proces. Mi smo ušli u šestu godinu od usvajanja posljednje rezolucije u Skupštini Kosova, kada je za taj proces bila ovlaštena vlada. Prema tome, neophodno je da se Skupština još jednom izjasni oko te teme, kako bi se uklonila jednostrana odluka predsjednika da se on uključi u taj proces, a da iz igre isključi ostale, tako što je predložio formiranje jedne Grupe uniteta i sl.”, kaže Selmanaj.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi je u avgustu, nakon posljednjeg sastanka sa kolegom iz Srbije Aleksandrom Vučićem u Briselu kazao će se Kosovo u konačnoj fazi dijaloga predstaviti putem Grupe uniteta koju će činiti predstavnici državnih institucija, opozicije, te civilno društvo i mediji.
Iz opozicije su, međutim, rekli da se razgovori sa Srbijom ne trebaju nastaviti bez istrage i procjene dosadašnjeg procesa dijaloga.
S druge strane, poznavalac političkih prilika na Kosovu Ilir Ibrahimi navodi da političke partije ne trebaju da odbiju ideju da se predsjednici uključe u proces dijaloga, ukoliko to podržava i sama Evropska unija. On, međutim, ističe da je za to potreban konsenzus.
“Ukoliko nema glasova da jedna takva rezolucija prođe u Skupštinu, onda to znači da konsenzusa nema. To slabi poziciju onoga ko bude predstavljao Kosovo u dijalogu, bilo da je to predsjednik ili premijer. Prema tome, vrijeme je da političari počnu da razmišljaju iznad ličnih i partijskih interesa.”
Na nedavno održanoj raspravi šefova poslaničkih grupa i predstavnika nevladinog sektora zatraženo je da Skupština vodi aktivniju ulogu u procesu dijaloga.
Skupština Kosova je 18. oktobra 2012. usvojila rezoluciju koja predviđa normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.
