Kuba je zbog najveće zrakoplovne nesreće u toj zemlji u posljednjih 30 godina, u kojoj je u petak iznad Havane u padu zrakoplova poginulo više od 100 osoba, među kojima je bilo i nekoliko stranaca, proglasila dvodnevnu žalost, 19. i 20. svibnja, izvijestili su državni dužnosnici i mediji.
Nesreća se dogodila ubrzo nakon polijetanja zrakoplova Boeing 737 koji se sa 105 putnika, uključujući i petero djece, te još devet članova posade, srušio u krumpirište blizu naseljenog područja, a državne vlasti i mediji izvijestili su da je troje putnika, sve žene, preživjelo pad zrakoplova te su primljene u bolnicu, ali u kritičnom stanju.
Bio je to putnički avion na domaćem letu iz Havane za Holguin u istočnoj Kubi, a pet putnika i posada bili su stranci, a argentinska i meksička vlada kazali su da je među poginulima dvoje argentinskih građana i neodređeni broj Meksikanaca.
Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel, koji je brzo stigao na mjesto nesreće, izjavio je da je to velika nesreća te da vlasti istražuju uzroke i rade na identificiranju tijela.
Državni mediji izvijestili su da je sućut obiteljima žrtava izrazio i bivši kubanski predsjednik Raul Castro, koji sada vodi zapovjednu komunističku stranku zemlje i oporavlja se od operacije kile. To je ujedno i prvi puta da je Kuba izvijestila o zdravstvenom stanju Castra (86), koji je prošlog mjeseca predao vlast svojoj ‘desnoj ruci’ Diaz-Canelu.
U vezi te nesreće oglasio se i meksički transportni odjel, napisavši na svojim web strabicama da je zrakoplov tijekom polijetanja očito pretrpio problem i srušio se.
Za taj zrakoplov (Boeing 737-201) meksičke su vlasti objavile da je stvoren 1979. te da ga kubanska zrakoplovna tvrtka Cubana iznajmljuje od male meksičke tvrtke Damojh, iz koje su kazali da nemaju dovoljno informacija, dok su iz Cubane odbili komentirati.
Meksiko je najavio da će u subotu poslati tim istražitelja iz svoje Generalne direkcije civilnog zrakoplovstva, uz napomenu da istrage većine zrakoplovnih nesreća traju mjesecima.
Američki dužnosnik State Departmenta izjavio je da nisu dobili nikakve zahtjeve za američku pomoć u ovom trenutku, ali da su Nacionalni odbor za sigurnost prijevoza i Federalna zrakoplovna uprava ponudili pomoć u istrazi, a kubanskom veleposlaniku izrazili sućut.
Pomoć je ponudila i kompanija Boeing, priopćivši da je njezin tehnički tim “spreman pomoći koliko je to dopušteno prema američkom zakonu i pravilima američkog Nacionalnog odbora za sigurnost prometa te kubanskih vlasti”.
Državni mediji podsjetili su da se dan prije nesreće, u četvrtak, prvi kubanski premijer Salvador Valdés Mesa sastao sa šefovima Cubane kako bi raspravili javne pritužbe na tu zrakoplovnu tvrtku, uključujući i one zbog brojnih otkazivanja domaćih letova ove godine, a ranije ovog mjeseca ta je tvrtka obustavila i letove svojih šest zrakoplova proizvedenih u Rusiji.
Zadnja zrakoplovna nesreća u Kubi bila je prošle godine, kada su na vojnom letu svi poginuli, a prije toga, 2010. nad središnjom Kubom srušio se komercijalni Aero Karibi zrakoplov i svih 68 osoba u avionu je poginulo.
Ipak, najgora kubanska zrakoplovna katastrofa dogodila se prije 30 godina, 1989., kada je u padu putničkog aviona blizu Havane poginulo 126 ljudi.
