Posljednji potezi Ankare u vezi sa zajedničkim projektima NATO-a vode ozbiljnoj krizi u Alijansi, izjavio je bivši rukovodilac češke vojno-obaveštajne službe i stručnjak za Bliski istok, general František Štepanek.
Turska je blokirala realizaciju pojedinih programa vojne saradnje poslije niza diplomatskih skandala između Ankare i zemalja Evropske unije.
NATO je kasnije saopštio da se ovi potezi Turske tiču samo Austrije koja nije u Alijansi, ali jeste njen partner.
Prema navodima praškog lista „Aktualnje“, turska vojska neće učestvovati u dejstvima NATO-a u kojima je planirano i učešće austrijskih vojnika.
Ovakvo ponašanje Ankare moglo bi da stvori probleme, prije svega u radu misija Alijanse na Kosovu i u Avganistanu.
„Riječ je o jednoj od najozbiljnijih kriza u NATO-u“, izjavio je Štepanek.
On smatra da to neće dovesti do potpunog prekidanja saradnje Turske i NATO-a, bar ne uskoro.
„NATO ima previše važnu ulogu u odbrani Turske, bez obzira na aktuelni razdor. Istu ulogu i Turska igra za Alijansu. To je milion vojnika koji stoje na granici NATO-a, kao i aktuelnim ili potencijalnim kriznim oblastima“, rekao je Štepanek.
Prema njegovom mišljenju, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan vrši pritisak na NATO kako bi izgradio imidž jakog i odlučnog vođe svog naroda, što, očigledno, treba da mu pomogne uoči referenduma o povećanju predsjedničkih ovlašćenja.
„Sjetimo se nedavne krize u rusko-turskim odnosima, pošto je turski avion oborio ruskog bombardera. Danas, međutim, Erdogan samo što ne padne u zagrljaj ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Erdogan čini sve što može da pojača svoj autoritet i vlast. On je stupio na put diktatora“, smatra Štepanek.
Prema mišljenju generala, ako predstojeći referendum donese uspjeh Erdoganu, NATO treba da bude oprezan. Turski predsjednik bi, ukoliko pojača svoju moć, mogao da se pozabavi pitanjem u kom pravcu će njegova zemlja dalje ići.
„Prema najlošijem scenariju, Turska bi mogla da rješava pitanje da li da bude članica NATO-a ili bliski saveznik Rusije“, naveo je Štepanek.
