Tako su etnički incidenti, ranije uzrokovani etničkom mržnjom, zamjenjeni incidentima koje uzrokuju kriminalne grupe na sjeveru Kosova, često i kao osveta nad onima koji sprovode zakon, kaže za RSE Besim Hoti, zamjenik komadanta Policije Kosova za mitrovački region.
“Nedavni slučaj koji se odnosi na paljenje privatnog vozila policijskog službenika može biti lična stvar pojedinca ili određene grupe nad kojima su policijski službenici sproveli zakon, polazeći od hapšenja pa do zaplene robe ili ostalih ilegalno stečnih elemenata. To se može shvatiti kao osveta nad policijskim zvaničnicima. Oni policijske zvaničnike ne vide kao nekog ko sprovodi zakon, već stvari shvataju lično. I ranije je bilo osveta nad zvaničnicima koji su sprovodili zakon”, kazao je Hoti.
Kako ističe, ne može se prejudicirati da li se radi o pojedincima ili organizovanoj grupi, ali ono što je bitno je da oni više nisu toliko jaki da mogu prouzrokovati tenzije ili uticati na rad onih koji se brinu za red i mir.
“Ono što je bitnije jeste da u osjetljivoj zoni kao što je to Sjeverna Mitrovica – gdje su se godinama dešavali mnogi međuetnički incidenti uzrokovani etničkom mržnjom – toga više nema. Sada govorimo o nesporazumima kriminalnih grupa čiji su interesi ugroženi, a čija moć iz godine u godinu blijedi”, zaključuje Hoti.
A kada ljudi godinama naviknu na nešto što je nelegalno i nelegitimno, kasnije to postane potpuno legitimno i legalno, smatra Ranđel Nojkić, jedan od srpskih analitičara na Kosovu.
Kako dodaje Nojkić, ljudi na sjeveru zemlje su živjeli u haosu koji je odgovarao pojedincima i koji su na taj način stekli veliki uticaj, a taj uticaj se prenosio na sve građane Mitrovice.
Međutim, mnogi nisu vjerovali da će doći vrijeme kada će i u tom djelu početi vladavina zakona.
“Ono što je vrlo karakteristično, u tom djelu nisu važili ni zakoni Srbije, ni zakoni Kosova, ni međunarodni zakoni. Dakle, bilo je jedno potpuno bezvlašće. Sada, kada je počeo polako da se zavodi red i da se na izvjestan način stvara situacija koja ljudima omogućava jedan lagani život, građani polako prihvataju takvu situaciju. Uvodi se red u saobraćaju, red u drugim institucijama, ljudi vade lična dokumenta, i prihvataju jednu takvu situaciju”, kaže Ranđel Nojkić, te ističe:
“Međutim, pojedinci koji su se baš dobro obogatili u haosu koji je vladao, vrlo teško prihvataju novo rješenje, novi način života, tako da je za očekivati da će ubuduće da se dešavaju slične situacije, odnosno pokušaji osvete. Ono što je bitno to je da lokalne institucije na sjeveru Kosova moraju da ukazuju na ovaj problem, moraju da stanu u zaštitu svih tih ljudi koji su zaduženi za red i sprovođenje zakona.”
Nojkić dodaje da je nemoguće u potpunosti suzbiti kriminal, ali on će se smanjiti ukoliko postoji odlučnost u suzbijanju kriminalnih grupa, ali isto tako mora da se na isti način postupa sa svim kriminalnim grupama na cijelom prostoru Kosova.
Kosovske institucije uspijele su da uspostave vlast na sjeveru zemlje, ali to su pratili brojni incidenti.
Prilikom zauzimanja graničnih prijelaza na sjeveru 2011. godine, grupa ljudi zapalila je prijelaz u Jarinju.
Dvije godine kasnije, prilikom lokalnih izbora na kojima su učestvovali i predstavnici sa sjevera, što je dogovoreno Briselskim sporazumom, maskirane osobe neposredno pred zatvaranja biračkih mjesta upale u glasačke centre i uništile izborni materijal, ali nakon drugog kruga, četiri opštine na sjeveru zemlje dobile su lokalno rukovodstvo.
U to vrijeme komadant KFOR-a Erhard Drevs je rekao da otpor građana na sjeveru Kosova podstiču strani radikalni politički predstavnici i kriminalne grupe koji žele da očuvaju svoje ilegalne biznise.
