Na našim prostorima krastavac se prije svega smatra salatom, dok ga sjeverna Evropa i SAD već svrstavaju u kategoriju najzdravije hrane.
U to društvo povrća koje bi trebalo da uvedemo u svakodnevnu prehranu svrstala su ga naučna istraživanja kojima je utvrđeno da fitonutrijent kukurbitacin, koji mu daje specifičnu gorčinu, blokira signale potrebne ćelijama raka za širenje i preživljavanje. Porijeklo krastavca nije sa sigurnošću utvrđeno, međutim, pretpostavlja se da mu je pradomovina jugozapadna Azija. U Evropi se spominje još u antičko doba, pa je zabilježeno kako je veliki ljubitelj krastavaca bio i car Tiberije.
Riznica zdravih fitonutrijenata
Za razliku od drugog povrća, svojstva krastavca donedavno nisu imala zasluženu pažnju. To se vremenom sve više mijenja jer je riječ o biljci koja pruža jedinstvenu kombinaciju ljekovitih sastojaka.
Zahvaljujući fitonutrijentima krastavac ima jedinstvena antioksidativna, protivupalna i antikancerogena svojstva.
Krastavac uključuje tri grupe fitonutrijenata: flavonoide (apigenin, luteolin, kvercetin, kempferol) lignane (pinorezinol, laricirezinol, sekoizolaricirezinol) triterpene (kukurbitacin A, B, C i D)
Fitonutrijenti iz krastavca ključni su za antioksidativna i protivupalna svojstva ove izvanredne namirnice. Oni pospješuju vaše zdravlje u kombinaciji s tradicionalnim antioksidansima poput vitamina C, beta-karotena ili manganom, koji su takođe prisutni u krastavcu.
Danas znamo da krastavac sadrži laricirezinol, pinorezinol i sekoizolaricirezinol – biljne polifenole poznate kao lignani. Ta su tri lignana predmet istraživanja u sklopu liječenja kardiovaskularnih bolesti i nekih tipova raka, poput raka dojke, materice, jajnika i prostate.
Ljekovita svojstva krastavaca
1. Pomažu zdravlju srca
Krastavci sadrže 152 mg kalijuma po šoljici, minerala koji snižava visoki krvni pritisak. Viši unos tog minerala značajno smanjuje rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja su pokazala da manje od 2% odraslih ljudi konzumira preporučenu dnevnu dozu kalijuma od 4.700 mg. Stoga su krastavci odličan način za povećavanje unosa ovog elementa u organizam.
2. Djeluju protivupalno
Svježi ekstrakti krastavca posjeduju antiupalna svojstva. Krastavci ublažavaju upalne procese u tijelu tako što suzbijaju djelovanje upalnih enzima poput ciklooksigenaze 2.
3. Ublažavaju bol
Protivupalni spojevi flavonoidi i tanini u krastavcima sprečavaju oslobađanje slobodnih radikala i ublažavaju bol. Kao što su pokazale studije, krastavac se tradicionalno koristi u liječenju glavobolja.
4. Hidratiziraju iznutra i izvana
Krastavci se sastoje od 95,2% vode, što znači da 141 g krastavaca sadrži čak 132 ml vode. To odgovara petini vašeg dnevnog unosa vode kroz hranu.
5. Prevencija su za neurološke bolesti
Protivupalni spoj fisetin prisutan je u krastavcima, jagodama i grožđu. Smatra se da je važan za zdravlje mozga jer usporava starenje ganglija i pomaže pri očuvanju kognitivnih funkcija kod bolesnika od Alchajmera.
6. Smanjuju rizik od raka
Krastavci sadrže polifenole lignane koji smanjuju rizik od nekih tipova raka i kardiovaskularnih bolesti te biljne nutrijente kukurbitacine koji djeluju antikancerogeno. Naučnici su utvrdili da aktivnost kukurbitacina može blokirati receptore za razvoj kancerogenih ćelija.
7. Štite zdravlje kostiju
Krastavci su dobar izvor vitamina K. Jedna šoljica sadrži 22% preporučene dnevne doze tog vitamina. Vitamin K pospješuje apsorpciju kalcijuma u kostima. Neophodan je za zdravlje kostiju, a njegov nizak unos povećava rizik od preloma.
8. Pomažu kod mršavljenja
Krastavci su niskokalorično povrće. Imaju samo 16 kalorija po šoljici te sadrže vlakna. Namirnice koje obiluju vlaknima pomažu pri održavanju zdrave tjelesne težine.
9. Osvježavaju dah
Neugodan zadah je posljedica prisutnosti bakterija u usnoj šupljini. Povrće bogato vodom i vlaknima poput krastavaca podstiče proizvodnju sline koja ispira nakupljene bakterije i uklanja zadah. Ujedno ima i antibakterijska svojstva kojima uništava dio mikroba.
10. Poboljšavaju probavu
Krastavci su bogati vodom, a njihova kora sadrži netopiva vlakna. Voda i vlakna pomažu da hrana brže i lakše prođe probavnim traktom, sprečavajući tako zatvor. Krastavci u službi ljepote Iako se pulpa krastavca sastoji ponajviše od vode, ova biljka ima sjajna kozmetička svojstva. Pulpa sadrži spojeve koji smiruju kožu, dok se u kori nalaze minerali koji jačaju tkiva.
Recept: Toner za kožu od krastavca
Sastojci: ½ sjeckanog krastavca 2 supene kašike divljeg lješnjaka 2 supene kašike vode
Priprema: Izmiješajte dva sjeckana neoguljena krastavca s vodom i divljim lješnjakom. Procijedite smjesu kroz finu cjediljku i ostavite u hladnjak u čvrsto začepljenoj boci.
Recept: Šampon za suvu kosu od krastavca i limuna
Sastojci: 1 oguljeni limun 1 oguljeni krastavac
Priprema: Sastojke smiješajte u glatku pastu. Kosu operite njome i zatim dobro isperite.
U održavanju domaćinstva
Eliminiše maglenje ogledala i prozora Istrljajte korom krstavca ogledalo ili prozor, to će eliminisati magljenje usljed kondenzacije. Isti trik možete da primijenite na naočarama za ronjenje ili skijanje.
Protiv škripanja vrata
Uzmite parče krastavca i istrljajte njime šarke i vrata će prestati da škripe.
