Glavni politički događaj u Crnoj Gori, glasanje o povjerenju Vladi, koje je pokrenuo sam premijer Milo Đukanović, u utorak će dobiti epilog.
Glasanje o povjerenju Vladi u Skupštini Crne Gore odredit će sva buduća dešavanja koja mogu voditi ka izlasku iz sve evidentnije političko-institucionalne krize ili ozbiljno radikalizirati političke prilike, navodi agencija Anadolija.
Glavni teret odluke po svoj prilici bit će na opozicijskoj Pozitivnoj Crnoj Gori koja još nije zauzela eksplicitan stav, iako mediji uveliko spekuliraju kako je premijer Đukanović dogovor s tom strankom već postigao.
Analitičari iz Crne Gore ističu da se u demokratskim zemljama odgovor na ovako krupno pitanje zna i prije glasanja, ali da to nije slučaj s Crnom Gorom.
Odnos koalicijskih partnera
Vlada Crne Gore je 28. decembra prošle godine odlučila da Skupštini podnese zahtjev za glasanje o njenom povjerenju. Zahtjev je podnesen na inicijativu premijera Mila Đukanovića, zbog pogoršanih odnosa na relaciji koalicijskih partnera Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP).
Opozicijske stranke – Socijalistička narodna partija (SNP), Demos, Građanski pokret URA kao i nezavisni zastupnici najavili su da će glasati protiv Vlade premijera Đukanovića. Demokratski front, koji bojkotira sjednice parlamenta mjesecima, ni ovoga puta neće prisustvovati zasjedanju, dok je vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP) odlučila glasati protiv aktuelne vlade čiji je konstituent.
Upravo zbog ovakvog odnosa snaga, odluku opstaje je li Vlada donijet će četiri zastupnika opozicijske Pozitivne Crne Gore. Crnogorski mediji izvještavaju da će ova stranka podržati kabinet Đukanovića, a konačna odluka bit će donesena u ponedjeljak na sjednici Glavnog odbora te stranke.
‘Politika paradoksa’
Podnosilac inicijative, u konkretnom slučaju premijer Đukanović, mora za izglasavanje povjerenja Vladi osigurati podršku najmanje 41 zastupnika. Đukanović zajedno s koalicijskim partnerima, Bošnjačkom strankom (BS), Hrvatskom građanskom inicijativom (HGI), Liberalnom partijom (LP), zastupnicima albanskih stranaka i dvojicom predstavnika Socijaldemokrata Crne Gore, ima 39 glasova.
Politički analitičar Vladimir Jovanović u razgovoru za agenciju Anadolija ističe da se u “razvijenim i zrelim demokratijama, s partijama koje se vode interesima građana odgovor o povjerenju Vlade zna i prije samog izglasavanja“.
“To očigledno nije slučaj sa demokratijom u Crnoj Gori, gdje je na snazi politika paradoksa. Iako je SDP kao vladajuća partija najavila da će biti protiv povjerenja Vlade Mila Đukanovića, danas je po izvještavanju medija sve izvjesnije da će Vlada dobiti povjerenje u Skupštini. Kao neko ko se nada da je paradoksima na političkoj sceni Crne Gore došao kraj, moram sada već biti u manjini i reći da očekujem da će Pozitivna Crna Gora, kao suštinski opoziciona partija, glasati protiv povjerenja Vladi i time omogućiti što skorije parlamentarne izbore u Crnoj Gori“, kaže Jovanović.
Prema njegovim riječima, svaki drugi scenario bio bi nerealan.
“Jer bi morao biti praćen jakim argumentima. Smatram da Pozitivna u ovom trenutku bespotrebno krije svoj stav o izglasavanju povjerenja Vladi Crne Gore, jer je na kraju odluka u parlamentu ta koja daje značaj jednoj partiji, a ne medijske spekulacije koje se vezuju za ovu partiju prethodnih dana“, ističe Jovanović.
Razlaz DPS-a i SDP-a
A prethodnih dana, medijska scena Crne Gore bila je preplavljena saopćenjima DPS-a i SDP-a koji su se međusobno optuživali. Sve su prilike da je koalicija ove dvije stranke, nakon 18 godina zajedničkih nastupa na izborima, završena.
“Uloga SDP-a u ovoj situaciji je jasna, iako su u prošlosti, takođe, imali značajnije razloge da zbog državnog interesa i interesa građana glasaju protiv Vlade DPS-a, izabrali su ovaj trenutak i jasno izašli sa stavom. Ukoliko uzmemo u obzir da su ostvarili zacrtani cilj vezan za NATO, i pritom imali određeni raskol u partiji, onda je momenat ispravan, prije svega, kako bi se konsolidovali unutar same partije i vidjeli kako sada stoje kod glasačkog tijela. Ako dođe do pada Vlade, izbori bi svakako pokazali da DPS i dalje ima najveću podršku, dok bi zavisno od nastupa na izborima, opozicija mogla iskoristiti datu šansu i nakon izbora eventualno krenula u postupak formiranja manjinske vlade”, mišljenja je Jovanović.
Mogući scenarij
Crnogorska vlada je izabrana 4. decembra 2012. godine, glasovima parlamentarne većine koalicije formirane uoči i nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Prema Ustavu, izbori moraju biti održani najdalje u oktobru ove godine, iako nije isključeno da do održavanja parlamentarnih izbora dođe i na proljeće.
Posmatrači političkih prilika primjećuju kako je neočekivan potez Đukanovića došao u trenutku kada je sva pažnja koncentrirana na parlamentarnu radnu grupu koja je trebala pripremiti uvjete za održavanje fer i slobodnih izbora i dogovoriti se o pravnopolitičkom modalitetu koji to treba osigurati.
Za dugogodišnjeg novinara i dobrog poznavaoca političkih prilika u Crnoj Gori Mustafu Canku, inicijativa premijera Đukanovića o glasanju o povjerenju Vladi je „ishitrena“.
“Ako već tvrde da imaju snažnu podršku u javnosti i pozivaju se na rezultate anketa, mogli su jednostavno da se odluče za izbore, i to u maju kada slavimo desetogodišnjicu obnavljanja nezavisnosti. Ovako su samo zakomplikovali situaciju. A, olako obećana brzina i inat su slabi saveznici u politici“, smatra Canka.
Posljednjih dana govori se da, ukoliko SDP Ranka Krivokapića glasa protiv Vlade, upravo će pozicija Krivokapića kao predsjednika Skupštine biti dovedena u pitanje. Canka zato vjeruje da će Krivokapićeva stranka napraviti savez s opozicijskim DEMOS-om i URO-om.
„Vrata tog bloka biće otvorena za Demokrate Alekse Bečića, pa bi to bio respektabilan blok koji bi gurnuo na marginu Demokratski front. Negativan razvoj događaja u Skupštini Crne Gore natjerao bi DEMOS, URU, Demokrate i SDP na bojkot izbora, pa sam zato uvjeren da će se DPS, dan uoči glasanja, odlučiti na koju će kartu odigrati“, jasan je Canka.
