Osim brojnih nedostataka, jedna od glavnih barijera je nedostatak kvalifikovane radne snage.
Izvršni direktor Američke privredne komore, Arian Zeka, kaže da obrazovane institucije pripremaju kadrove koji nisu adekvatni za potrebe tržišta.
„Kada se god bude povećao obim stranih investicija, ova radna snaga neće biti u mogućnosti da ispuni zahtjeve stranih investitora. Jedna od njihovih glavnih zamjerki za Kosovo je upravo ta da radno tržište ne nudi potrebne vještine“, kaže on, dodajući da to stoji i u brojnim izvještajima, ne samo ove američke komore, već i mnogih drugih organizacija.
Na osnovu dosadašnjih istraživanja, Kosovu najviše nedostaju inžinjeri različitih profila, te stručnjaci u oblasti telekomunikacija, kibernetike, energetike i dr. Naglašava se i da je većina radnika prilikom izgradnje novog terminala prištinskog aerodrom dovedena iz Turske, zato što na Kosovu nije bilo dovoljno stručnjaka za takav posao.
Na osnovu zvaničnih podataka, preko 270 hiljada lica traži posao, ali većina njih je bez kvalifikacija.
Stručnjaci obrazovanog sistema neprestano su upozoravali da Kosovo proizvodi kadar koji nije stručan za tržište, te jedan od njih, Dukagjin Pupovci, naglašava da obrazovane institucije moraju da poduzmu konkretne mjere u vezi ovog pitanja.
„Treba da se razmotre nastavni programi i metode da bi se diplomirani studenti uskladili sa zahtjevima radnog tržišta. Drugi problem je taj što Kosovo, sa malim tržištem i slabom ekonomijom, ne može da apsorbira sve one koji diplomiraju, i zato moramo da razmislimo o tome da ljudi postanu spremni za jedno šire tržište, regionalno, pa i evropsko“, navodi on.
Institucije takodje moraju da razmotre šta je ono što strani investitori trenutno traže, kaže Arian Zeka iz Američke privredne komore.
„Zbog brzog razvoja širom svijeta, obrazovane institucije moraju da prate svjetske trendove radnih tržišta i da oni važe i za nas. Ono što država može da uradi jeste da utiče na plan i program univerziteta kako bi budući diplomci ispunjavali zahtjeve različitih kompanija“, kazao je Zeka.
Strane investicije skoro su pa i jedina mogućnost za ekonomski razvoj Kosova, ali su u velikom padu, kako su uočili iz Centralne banke.
U 2007. one su iznosile 450 miliona eura, da bi 2014. taj broj pao na 150 miliona.
