Potpisivanjem sporazuma između Beograda i Prištine djelimično je riješeno jedno od najspornijih pitanja u ovom dijelu Evrope, a da bi se to održalo, do kraja godine potrebno je primijeniti ono što su u Briselu dogovorile delegacije Srbije i Kosova, predvođene predsjednicima vlada.
Iza sporazuma stale su najjače sile Evrope i svijeta, a odlučnost Srbije i Kosova da to pitanje konačno riješe ulijeva nadu u uspjeh.
“Srbija je odlučna da problem Kosova riješi do kraja i da zaštiti prava srpskog naroda na Kosovu”, rekao je Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije.
Naime, okvirni dogovor Beograda i Prištine, uz posredovanje Ketrin Ešton, visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost, postignut je u Briselu krajem marta ove godine. Pregovore su u ime Srbije vodili Ivica Dačić, premijer, i Aleksandar Vučić, potpredsjednik Vlade Srbije, dok je sa druge strane delegaciju Kosova predvodio Hashim Thaçi, premijer Kosova. Nakon postignutog okvirnog dogovora, obje strane krenule su u usaglašavanje i polovinom aprila finalni dogovor već je bio na stolu, a nekoliko dana nakon toga obje strane zvanično su se izjasnile da je prihvatljiv i napravile plan sprovođenja u vezi s kojim je, takođe, postignut formalni dogovor.
Taj plan, prije svega, podrazumijeva stvaranje upravljačkog tima za izradu nacrta zajednice opština sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, zatim do polovine juna potrebno je da na snagu stupi zakon o implementaciji sporazuma, uključujući i onaj o amnestiji, te početak zatvaranja objekata srpske policije i postupni prestanak isplaćivanja plata policajcima na teritoriji Kosova.
Do sredine juna, prema planu, trebalo bi da bude postignut i dogovor o telekomu, što može značiti i pristanak Srbije da Kosovo dobije svoj međunarodni pozivni broj.
Polovinom jula Srbija bi već trebalo da zatvori objekte svojih bezbjednosnih struktura na Kosovu, a polovinom oktobra da sprovede lokalne izbore prema zakonima Kosova, nakon čega će biti stovrena zajednica srpskih opština prema zakonima Kosova i u sklopu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.
Za kraj godine predviđeno je da strukture bezbjednosti sa sjevernog dijela Kosova budu integrisane u sastav kosovskih struktura bezbjednosti.
Nekoliko dana nakon postignutog dogovora o implementaciji već su počele političke trzavice i pojedini zvaničnici Kosova javno su isticali da neće primijeniti sporazum, jer je Srbija blokirala učešće Kosova na regionalnom samitu u Ohridu, gdje su trebalo da se sastanu premijeri država jugoistočne Evrope. I u samom Kosovu među političkim zvaničnicima došlo je do razmimoilaženja političkih lidera. Tako, dok su jedni govorili da su za primjenu dogovorenog, drugi su isticali da odbijanje Srbije da Kosovo prisustvuje sastanku u Ohridu krši tek postignuti sporazum te da iz tog razloga ne vrijedi primjenjivati i raditi na nečemu što se u startu ne poštuje.
Takođe, i Srbi sa sjevera Kosova odmah nakon postignutog sporazuma Beograda i Prištine naglasili su da je on neprihvatljiv i da ne garantuje bezbjednost i opstanak srpskih opština na Kosovu. Poslije nekoliko sastanaka sa državnim rukovodstvom Srbije, Srbi sa Kosova su popustili i djelimično se uključili u proces izrade plana za implementaciju dogovorenog.
Milovan Drecun, predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo, rekao je da očekuje da će međunarodna zajednica dati garancije za primjenu dogovorenog sporazuma u Briselu.
“Ne sumnjam u mogućnost Vašingtona i Brisela da natjeraju Prištinu da primijeni sporazum. Oni imaju kapaciteta da svojim autoritetom garantuju da će se poštovati ono što je dogovoreno”, rekao je Drecun.
On je rekao da je Srbija u boljoj poziciji nego ranije i da ne mora da prihvati eventualno nametanje rješenja.
“Nama su neophodne garancije i EU je toga svjesna, jer ukoliko u okviru zajednice srpskih opština ne bude sve išlo kako je dogovoreno i kakvi su naši interesi, onda to ne može da se sprovede. Mi nismo više u situaciji da kada nam se nešto nametne da to moramo da ispunjavamo”, rekao je Drecun.
Gotovo svi zvaničnici EU pozdravili su dogovor o primjeni sporazuma iz Brisela, a Eštonova je rekla da je implementacijski plan skrojen da riješi probleme na terenu i osigura brz napredak i Srbije i Kosova prema Evropskoj uniji.
“On predstavlja dalji korak u dijalogu koji pomaže EU i ne prejudicira pozicije dviju strana prema statusu Kosova”, rekla je Eštonova.
Vensan Dežer, šef Delegacije EU u Srbiji, rekao je da je to važan i očekivan korak naprijed i da je pred Srbijom i Kosovom dosta posla kako bi to bilo implementirano na terenu.
“Ohrabreni smo činjenicom da su se Beograd i Priština sporazumjeli o primjeni briselskog sporazuma”, rekao je Dežer dodajući da je sada neophodno preći na praktičnu primjenu sporazuma.
On je ocijenio da je veoma važno što su vlade u Beogradu i Prištini usvojile plan primjene briselskog sporazuma i da je ohrabrujuće vidjeti da su se dvije strane dogovorile o modalitetima implementacije tako da se sada može preći na sprovođenje sporazuma u praksi.
“Na tim pitanjima već radimo, sada je važno formirati operativne timove koji će sprovoditi sporazum u narednim mjesecima, pošto su postavljeni rokovi koje treba da poštuju obje strane”, rekao je Dežer dodajući da će EU nadgledati da li se rokovi poštuju i da li će pravni okvir da bude prilagođen.
U Delegaciji EU u Srbiji kažu da je tu i pitanje imenovanja regionalnog komandanta policije što je važno za bezbjednost i stabilnost na sjeveru.
“Ta pitanja moraju biti ispunjena, ali ohrabreni smo voljom i spremnošću obje strane da to učine”, rekao je nedavno Dežer.
Napredak ka EU, koji je Srbija postigla dogovorom sa Kosovom, prema mišljenju mnogih, dovoljan je da Beograd dobije datum za otpočinjanje pregovora sa EU.
Martih Šulc, predsjednik Evropskog parlamenta, smatra da Srbija zaslužuje da dobije datum za otpočinjanje pregovora sa EU u junu, ali da mora da nastavi s reformama.
“Vjerujem da bi lideri EU trebalo da odrede datum za početak pristupnih pregovora sa Srbijom ako Srbija nastavi sa reformama i odigra konstruktivnu ulogu u regionu”, rekao je Šulc, koji je prošle sedmice razgovarao sa Ivicom Dačićem, predsjednikom Vlade Srbije.
Većina zvaničnika vlada članica EU i evropskih institucija iznijela je stav da Srbija zaslužuje datum za početak pregovora, jer je riješila sporno pitanje koje se već deceniju provlači i usporava Srbiju na putu ka EU.
Konačnu riječ da li Srbija zaslužuje datum za početak pregovora daće Savjet EU, u kojem sjede predsjednici država i vlada EU, a koji o tome moraju odlučiti koncenzusom. Savjet EU zasjeda 28. juna.
