“Reakcija građana nedostaje zbog nedostatka obrazovanja, kada je u pitanju ljudska svijest o problemima sa kojima se kosovsko društvo suočava – u prvom redu je to ono što se zove patološko stanje kosovskog društva, oko kojeg su i različiti međunarodni mehanizmi alarmirani”, kaže Hasani.
Tokom proteklih mjeseci desili su se protesti zbog novih zakona, slobode izražavanja, vjerskih pitanja ili oko političke i bezbjednosne situacije.
Antropolog Nita Luci kaže da se ne može govoriti o nedostatku inicijativa za promjene.
“I one iniciative koje su uspješne, a bazirane na profesionalizmu, umjesto da se nagrade, one se kažnjavaju zbog uskih interesa”, kazala je Luci i dodala:
“Mi znamo, primjera radi, da je pitanje korupcije već dio debata – korupcija u vladi i šire, ali istovremeno znamo da smo ograničeni kada su u pitanju teme o kojima se može govoriti ili pristupiti tim problemima, i to utiče na mogućnost djelovanja”.
Ona takođe izražava ubjeđenje da su pojedine grupe stvorile i monopol nad informacijama i sredstvima koja su na raspolaganju kosovskom društvu radi promjene trenutnog stanja u određenim oblastima.
Taj monopol, po riječima sociologa Hasanija, “barikadira” građane tako što ih primorava da preuzmu ulogu posmatrača.
“Civilno društvo na Kosovu se nalazi između, uslovno rečeno, militarizovanih političkih subjekata i društvo više igra ulogu posmatrača, i ne reaguju na građanski način kako bi izrazilo nezadovoljstvo putem različitih protesta kojima bi se pokazao glas savjesti”, kaže on.
Izvor: RSE
