Blerta iz Prištine kaže da, iako liči na svoju majku, se trudi da drugačije razmišlja i da ima drugačije poglede na svijet.
“Stvari kod nas su se jako puno promjenile od poslije rata. Ljudi su liberalniji, tolerantniji, vjeruju u samostalno donošenje odluka, postaju nezavisni i ne žele da im se neko mješa u pojedine stvari”, kaže ona.
Mimoza kaže da je naslijedila vrijednosti roditelja koje su, iz njenog ugla liberalne, ali za druge, kaže mogu biti i konzervativne.
“Pogledi mladih se razlikuju od urbanih i ruralnih sredina. Mislim da su u Prištini malo liberalniji. Smatram da sam tolerantna, nemam ništa protiv različitosti. Ali, kada se radi o nekim porodičnim vrijednostima, onda sam naslijedila ono od mojih roditelja. Dodala bih, međutim, da je poslijeratno vijreme i naše roditelje promjenilo, odnosno da su im se omekšali pogledi na svijet. Oni bi me, na primjer, usmjerili na ono što oni misle da je dobro, ali na kraju ja sam sama donosila odluke o sebi”, ističe Mimoza.
U Majlindinoj porodici koja je iz varošice Podujevo, konzervatizam je i dalje prisutan kod starijih, ali djeca više nisu takva.
“Moja majka, na primjer, nije školovana, jer je njeni roditelji nisu poslali u školu i mislili su da treba da pomogne porodici na njivi. To je bila odluka njenog djede i oca. U mom slučaju, odlučila sam da dođem u Prištini, da studiram i radim. I pored oklijevanja mojih roditelja, ja sam istrajala u tome”, navodi ona.
“U porodici mog strica, na primjer, glavnu riječ vodi on i njega moraju da slušaju i njegova djeca i snahe, zapravo – svi”, dodaje Majlinda.
Sociološkinja Maria Berishaj Sylejmani kaže da je kosovsko društvo prošlo kroz mnogo promjena u posljednjih 20 godina, ali i pored toga, društvo je i dalje patrijahalno i konzervativno. To se, međutim, svakim danom mjenja.
“Kad kažemo da je nešto konzervatvino, uopšte, i u našem društvu, ljudi misle da je to negativno. Ali, to ne mora da znači, može biti negativno u nekim aspektima, ali naša nastojanja da se sačuvaju vrijednosti vezane za porodicu su dosta konzervativna, ali pozitivna u našem društvu”, ocjenjuje Berishaj Sylejmani.
“Sigurno da su starije generacije konzervativnije po pitanjima vezanim za porodicu, za načine na koji oni gledaju na život, uloge unutar porodice, kako žena treba da bude uvijek na usluzi i kako muž treba da donosi novac kući. Ali, to se kod mladih generacija mjenja, pošto žene su obrazovanije, postaju ekonomski nezavisne i ta pozicija njih u kući stavlja u neki drugi položaj, koji je pozitivniji za ženu uopšte, ali koji doprinosi tome da mlađe generacije budu liberalnije u poređenju sa njihovim roditeljma”, smatra sociološkinja.
Berishaj Sylejmani dodaje i da je starijim generacijama teže da se prilagode novim okolnostima i vrijednostima, te da je očita razlika u generacijama što se tiče prihvatanja novih vrijednosti u društvu.
“Jedna od njih je individualizam, mladi su individualniji ali i liberalniji u mnogim drugim oblastima kao što su pitanja u vezi mladih, zajednički život prije braka, odnosa među mladima, i to su neke stvari koje starije generacije teže prihvataju”, navodi Maria Berishaj Sylejmani.
“Pogled mladih na odnose između njih je drugačije od starijih generacija pošto se sada prihvataju i drugi oblici odnosa kao što su pitanja vezana za gay populaciju ili prihvatanje druge zajednice i što nije deo naših vrijednosti. Smatram da su mladi puno liberalniji od starijih, ali ovo je proces koji treba da se nastavi”, zaključuje ona.
