Rezulati briselskog sporazuma biće vidljivi kroz uspešnost Kosova i Srbije da reše svoje unutrašnje probleme, ocenjeno je na današnjoj konferenciji o dostignućima Sporazuma.
U Prištini se danas održava jednodnevna Međunarodna konferencija “Forum bezbjednosti Priština-Beograd-Tirana: dostignuća sporazuma između Prištine i Beograda-bezbjednosnosna dimenzija”. Konferenciju organizuju Kosovski centar za bezbjedonosne studije, Beogradski centar za bezbjedonosnu politiku i Institut za demokratiju i posredovanje iz Tirane.
Govoreći na konferenciji, Florian Qehaja, direktor Kosovskog centra za bezbjedonosne studije izjavio je da je sporazum između Kosova i Srbije svjetlo na kraju tunela, ali da je teško definisati kakva je svjetlost zbog netransparentnosti koja je pratila cijeli proces.
“U kontekstu bezbjednosti, na primjer, postoji nejasnoća kako će sarađivati dvije policije. Kako možemo reći da će biti borbe protiv organizovanog kriminala ukoliko nema zajedničkih policijskih patrola ili zajedničkih aktivnosti policija. I dok nemamo neke vidljive aktivnosti, ovde navodim policiju, onda ne možemo reći da imamo impementaciju Sporazuma barem u skorije vrijeme”, kazao je Qehaja.
On je ocjenio da međunarodni faktor u proces implementacije Sporazuma mora da uključi sve aktere, što znači da u rasformiranju ilegalnih struktura na sjeveru Kosova, treba da budu uključeni i Vlada Kosova i legitimno izabrani predstavnci iz tog dijela zemlje.
Profesor globalne i nacionalne bezbjednosti na Univerzitetu u Beogradu Miroslav Hadžić, koji je i član borda Beogradskog centra za bezbjedonosnu politiku, izjavio je da će prednosti Sporazuma, koji je pre svega rezultat spoljašnjih pritisaka, biti vidljiv u mjeri u kojoj obije političke zajednice budu uspješne u rješavanju svojih unutrašnjih problema.
“Znači, Sporazum ne treba posmatrati izolovano, već u meri u kojoj i Srbija i Kosovo rešavaju ekonomska, socijalna, politička pitanja, u kojoj meri se uspostavlja vladavina prava, pravna država i tek onda možemo očekivati i da Sporazum može dati očekivane koristi”, kazao je Hadžić.
Profesor Hadžić je istakao da je važnost Sporazuma što i Srbima i Albancima i njihovim političkim elitama omogućava da konačno izađu iz mentalnog ratnog stanja.
“Nudi se prilika za postepeno popuštanje međusobnih odnosa. Dakako i ovde je važno kretati od interesa, bez ikakvih iluzija o mogućnosti ili potrebi da se međusobno volimo. Ajmo da vidimo zbog običnih ljudi koji snose sve posledice loših odnosa, utoliko je ovo prilika da se izađe iz tog mentalnog ratnog stanja, da se stvore uslovi za mirno i kroz insitucije rešavanje eventualnih sporova”, kazao je Hadžić.
Arjan Dyrmishi, predstavnik Instituta za demokratiju i posredovanje iz Tirane izjavio je da je u Albaniji s puno interesovanja prati postizanje Sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, pošto je ovo prvi put poslije puno decenija da se Srbi i Albanci oko nečeg slože.
“Iz ugla Albanije ovo se vidi kao mogućnost da se odblokiraju svi mogući potencijali koji postoje u srpsko-albanskim odnosima i koji su sve ovo vrijeme bili zamrznuti zbog nesporazuma”, kazao je Dyrmishi.
Slaba tačka ovog Sporazuma je činjenica da su proces vodile politicke elite, tako da nedostaje značajniji mirovni proces i to će se sigurno odraziti u praksi.
“Postoji rizik da bude međuinstitucionalne saradnje, ali da dođe do distanciranja između zajednica”, naglasio je Qehaja.
Profesor Miroslav Hadžić je kazao i da u Srbiji postoji pasivna podrška briselskom sporazumu. Po njemu, građani Srbije su prepoznali realno stanje stvari, ali i prepoznali koristi koje iz Sporazuma može stići pre svega s ekonomskog aspekta. Međutim, problem, po njemu mogu predstavljati interesne grupacije Srba sa sjevera Kosova, koje su politički oraganizovane i sa kojima će Vlada Srbije imati najviše problema.
Bezbjedonosni analitičar Florian Qehaja je izneo podatak da prema jednom istraživanju 43 % građana Kosova podržava sporazum, 38 % se suprotstavlja, dok 19 % nema stav o tom pitanju, pa se može reći da je prosta većina za Sporazum i za dijalog sa Srbijom.
