Kosovski analitičari navode da iako ovo pitanje nije prioritet za državne institucije, ono je svakako neizbježno i najvažnije je pitanje kada su u pitanju građani Kosova.
Formiranje Specijalnog suda za ratne zločine trenutno je na čekanju, zbog političke krize na Kosovu koja je nastala protivljenjem opozicije sporazumima o Zajednici opština sa srpskom većinom i o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Znak pitanja je koliko je moguće da će se Sud ubrzo formirati, s obzirom da kosovska opozicija najavljuje dalju blokadu Skupštine sve dok Vlada Kosova ne povuče sporne sporazume.
Kosovski analitičar i advokat Azem Vllasi u izjavi za RSE navodi da je Specijalni sud obaveza koja se ne može izbjeći, iako to nije priroitet državnih institucija.
“Parlament je usvojio potrebne zakone za formiranje Suda, sada je samo potrebna ratifikacija sporazuma sa Holandijom o sjedištu suda. Nakon toga predstoje tehničke procedure i to je završna faza. Kako će Skupština Kosova to ratifikovati, da li u sali gdje se uobičajeno održavaju sjednice, ili će opozicija praviti probleme pa će se povući u rezervnu salu, što je sad već postala praksa, to je tehničko pitanje, ali Parlament Kosova ne može više da izbjegne to pitanje“, kazao je on.
I politikolog Behlul Beqaj navodi da formiranja ovog suda za državne institucije Kosova možda nije od velikog značaja, ali za građane, to je svakako najvažnije pitanje.
“Mislim da će poslije uspostavljanja međunarodnog suda početi sadržajno razmotavanje situacije na Kosovu i pretpostavljam da će na taj način građani dobiti nove okolnosti na osnovu kojih će moći planirati ne samo izbore, već i svoju budućnost u toku novih iskušenja koja očekuju Kosovo tokom godine“, kazao je on.
Novi odnos snaga
Beqaj dodaje da su se na Kosovu nerijetko održavale vanproceduralne sjednice, te bi trebalo uključiti i ovu mogućnost, da se nezakonskim osnovama uspostavi jedan novi odnos snaga na Kosovu koji počinje uspostavljanjem ovog Suda.
„Ja sam u ovoj situaciji u prilici da kažem da bi bilo neophodno, čak i mimo proceduralnih zahtjeva, da se dođe do uspostavljanja ovog suda“, kazao je Beqaj.
Kako je navela holandska vlada, Specijalni sud za ratne zločine će se baviti istragom zločina počinjenih od strane „pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova nad etničkim manjinama i političkim rivalima“. Dodaje se da je suđenje ratnih zločina na Kosovu “osjetljivo pitanje”.
“Na moguće osumnjičene kosovsko društvo može gledati kao na borce za slobodu, dok svjedoci mogu biti pod prijetnjama na Kosovu. To je razlog zašto se tražila opcija za suđenje van Kosova”, ističe se.
Na pitanje da li nekome odgovara da se pitanje formiranja Specijalnog suda prolongira, analitičar Vllasi navodi:
„Ništa se ne zna, osim toga da tim optužnicama neće biti obuhvaćeni obični ljudi, nego neko iz te strukture za koje je inače formiran taj Specijalni sud. Pa vjerovatno neko ko sjedi u parlamentu i drugim strukturama vlasti ima razloga da se boji toga. Ali, izbjegavanje da se ratifikuje sporazum sa Holandijom, izbjegavanje ove završne faze, nikoga ne spašava. Bolje je da se svako na vrijeme suoči sa tim, kad je to već krenulo u postupak, nego da se to odugovlači“, zaključuje Vllasi.
Sud će biti pod nadležnošću međunarodnih tužioca i sudija, a finansijska sredstva će se obezbjediti iz EU fondova. Osnovaće se pod kosovskim zakonima što znači da neće biti međunarodni tribunal već je u pitanju kosovski nacionalni sud koji će djelovati van Kosova.
Najstrožija kazna koju Specijalni sud može izreći osuđenom licu je kazna doživotnog zatvora. Zatvorska kazna se izdržava u državi koju odredi predsjednik Suda iz niza država koje izraze spremnost da prihvate osuđena lica.
