Partije iz redova manjinskih zajednica na Kosovu do sada su bile nezaobalazan dio u formiranju vlade. Njihovih 20 glasova u Skupštini, koliko im je mjesta inače garantovano Ustavom, često su bili odlučujući prilikom formiranja vlade.
Analitičari vjeruju da će oni učestovati i prilikom formiranja nove vlade, ali upozoravaju da albanski predstavnici neće pristati na ucjene.
Kosovski analitičari smatraju da budući mandatar za sastav vlade, pored razgovora sa albanskim partijama, moraće da vodi razgovore i sa političkim predstavnicima srpske, bošnjačke, turske, te RAE (Romi, Aškalije i Egipćani) zajednice na Kosovu. Uglavnom su srpski poslanici, kojih je deset, oni koji u ovom slučaju postavljaju uslove za podršku vladi.
Predsjednik Demokratske partije Kosova Kadri Veseli, čija je koalicija sa Alijansom za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja i Inicijativom Fatmira Limaja osvojila najviše glasova, u intervjuu za RSE je izjavio da bi bilo idealno da njegova koalicija ne zavisi od poslanika iz redova manjinskih zajednica, ali dodaje da će oni biti integralni deo ustavnog procesa uz poštovanje izbornog rezultata.
Veseli je, međutim, poručio da ova koalicija neće podleći bilo čijim željama niti imponiranjima koja dolaze iz Beograda, te je skrenuo pažnju kako je “Beograd završio sa Kosovom”.
Prethodno je direktor takozvane kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Marko Đurić kazao kako bi Srbima trebala da pripadne jedna od tri vodećih pozicija na Kosovu, kao na primjer mjesto predsjednika Skupštine.
Politolog Ramush Tahiri smatra da će budući mandatar voditi razgovore sa svim partijama bez obzira kojoj zajednici one pripadale, a zavisno od interesa i od potrebnog broja glasova.
Međutim, Tahiri skreće pažnju da je u javnosti stvoreno mišljenje da ne bi bilo u redu da se napravi koalicija sa partijama iz redova manjinskih zajednica, te da se prvo treba razgovarati sa albanskim partijama, pa kasnije sa partijama iz redova manjinskih zajednica.
“To nije u redu zato što su sve zajednice ravnopravni građani Kosova i isto tako imaju jednaka prava bez obzira na etničku pripadnost. Zato moraju svi da se tretiraju jednako, zavisno od zahteva i ponuda”, navodi Tahiri.
Glasovi poslanika iz redova manjinskih zajednica važni su za formiranje vlade, ali i zbog toga što je bez dvotrećinske većine njih 20 poslanika nemoguće sprovesti ustavne promjene.
To je bio i glavni razlog zašto su kosovski političari u jednom periodu pokušali da transformišu Bezbjednosne snage u Oružane, odnosno u Vojsku Kosova, putem zakonskih a ne ustavnih promjena. Prilikom izmjene glasova dvotrećinska većina manjinskih zajednica nije potrebna.
Ipak je međunarodna zajednica učinila svoje i izvršila pritisak da se Vojska Kosova formira samo ustavnim promjenama. Srpski predstavnici su međutim do sada bili kategorično protiv formiranja Vojske Kosova.
Srpska zajednica na Kosovu inače ima pored deset garantovanih mjesta i dva ministarska resora.
Srpska lista, koja je osvojila devet poslaničkih mjesta je partija koju Beograd podržava, dok je druga opcija Samostalna liberalna stranka Slobodana Petrovića dobila jedno mjesto.
Dobar poznavalac prilika na Kosovu iz srpske zajednice Ranđel Nojkić vjeruje da će Srbi učestvovati u formiranju nove vlade na Kosovu, njihovi uslovi će biti isti kao i do sada, dok će albanski predstavnici vjerovatno izbeći ucjene Srba.
“Biće Zajednica srpskih opština te i kadrovska rješenja, odnosno, šta sve Srbi pored dva ministarstva mogu da dobiji. Biće i drugih uslova ali, i ukoliko se ne ispune, neće biti neki problem. Većina albanskih predstavnika neće dozvoliti da oni zavise od Srba i pronaćiće se bilo kakvo rješenje. Srbi mogu da budu dio većine ali Albanci neće dozvoliti da od njih zavisi sudbina pojedinih zakona, bilo da li će u premijersku fotelju da sjedne Haradinaj ili Kurti”, navodi Nojkić.
Predstavnici Srpske liste nisu bili dostupni za današnji komentar.
Zvanični razgovori o formiranju nove vlade počeće nakon što Centralna izborna komisija potvrdi izborne rezultate, a očekuje se da će to biti sljedeće nedjelje.
