Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za vizni režim s Kosovom Tanja Fajon za RSE ističe da bi, ukoliko Kosovo pokuša da preispita sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, taj proces mogao da potraje nekoliko godina, a bilo bi neizvjesno šta bi moglo da se desi sa viznom liberalizacijom za Kosovo. Ona je dodala da šansa za Kosovo još uvijek postoji.
Premijer Isa Mustafa u utorak je priznao da je ovaj proces u zastoju zbog opomena koje se tiču prošlosti, dok je predsjednik Skupštine Kadri Veseli naveo da će se demarkaciji uskoro naći rješenje.
Ratifikacija granice sa Crnom Gorom je jedan od uslova Evropske komisije za ukidanje viznog režima. Drugi uslov su konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Izvjestiteljka Fajon kaže da i dalje postoji mogućnost da Kosovo zajedno sa Gruzijom i Ukrajinom dobije viznu liberalizaciju, ukoliko se pitanje demarkacije rješi.
“Postoji šansa jer sada imamo usvojeni mehanizam za suspenziju, što znači da članice sada imaju šansu da privremeno suspenduju vizni režim, odnosno, mogu se osjećati lagodnije da idu dalje sa ukidanjem viznog režima trećim zemljama. Na primjer, Evropski parlament će sada da glasa ukidanje viza Ukrajni i Gruziji, i željela bih kada bi i Kosovo mogli da stavimo na to glasanje. Izvještaj je u mojim rukama i mogu da odlučim kada da stavim to na glasanje – onda kada budem imala političku podršku mojih kolega i razumijevanje kosovske strane da je neophodno da se ispune ovi uslovi”, navodi Tanja Fajon.
Izvjestiteljka Fajon je još jednom pozvala kosovske vlasti da izvrše napore da ispune ovaj uslov.
“To glasanje može da se desi veoma uskoro ove godine, jer su obje ove zemlje spremne. Ali, što se Kosova tiče, i pored podrške Evropskog parlamenta, moje ruke su zavezane jer Komisija i države članice ne žele da promjene uslove i oni ostaju takvi. Nadam se da ćemo moći što prije to postići, ako ne ove godine, onda se nadam sljedeće”, kaže Fajon.
Premijer Mustafa u nedjelju se u Skadru sastao sa premijerom Crne Gore, Duškom Markovićem, ali nije saopšteno da li je bilo riječi o demarkaciji.
Kosovo je vršilo napore da se ovaj uslov ukloni, ali i da Podgorica pokuša da ubedi EU da ovo pitanje nije ometnja u odnosima Kosova i Crne Gore.
Fajon je, međutim, skrenula pažnju da bi bi otvaranje sporazuma o demarkaciji predstavljalo novi trenutak, te da bi Brisel onda trebao da odluči šta dalje.
“Sporazum (o demarkaciji) je potpisao premijer i stoga njegova ratifikacija je proces koji traje. Svjesna sam osjetljivosti ovog pitanja od strane opozicije ili stanovnika koji žive uz granicu, ali ukoliko Kosovo pokuša da dođe do drugih rješenja ili da ponovo otvori ovaj sporazum, onda mogu reći, iz iskustva sa Slovenijom, to može trajati nekoliko godina. U tom slučaju, mislim da moramo da tražimo rješenja da promjenimo uslov, ali do sada nije bilo fleksibilnosti kod Evropske komisije i država članica da se ovaj uslov promjeni”, konstatuje Fajon.
S druge strane, Isa Mustafa je u utorak tokom obraćanja studentima Univerziteta u Gnjilanu kazao da je Kosovo ispunilo kriterij o borbi protiv korupcije, ali da je pitanje demarkacije u zastoju.
“To nas dosta košta. To košta i građane Kosova jer ostaju izolovani jer ne mogu da putuju kao ostali građani. To košta i suverenitet zemlje jer ne možemo da smatramo našu zemlju potpuno suverenom ukoliko nema međunarodne granice sa susjednim državama”, kazao je Mustafa.
On je kazao da se radi na rješavanju ovih problema, ali i da ima opomena.
“Opomene se tiču historije, s prošlošću, ali ne sa trenutkom kada je proglašena nezavisnost Kosova i uslovima pod kojima je proglašena nezavisnost. Stoga, to treba da se uzme u obzir, vrijeme kada je proglašena nezavisnost i teritorija nad kojom je proglašena nezavisnost”, dodao je Mustafa.
Predsjednik Skupštine Kadri Veseli kazao je u utorak u Skupštini Kosova da Kosovo ima savršene odnose sa Crnom Gorom i da će oni takvi i ostati.
“Pitanje demarkacije nikada neće biti problem između naših država. Uskoro ćemo rješiti i ovo pitanje”, naveo je Veseli.
Razlog zašto se do sada nije izvršila ratifikacija sporazuma o demarkaciji je nedostatak glasova. Opozicija jednoglasno tvrdi da Kosovo ovim sporazumom gubi 8.000 hektara svoje teritorije i da je potrebno ponovno određivanje granične linije.
Pored opozicije, u sporazum nije ubjeđen i jedan broj poslanika vladajućih partija. Situacija je sada otežana i zbog bojkota srpskih poslanika Skupštine Kosova koji ne prihvataju da se vrate u institucije dok se ne krene sa formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom.
