Koristeći se, uglavnom, naracijom koja Kosovo karakteriše zemljom kriminala i militanata Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) u čijem su formiranju učestvovali Zapad i NATO, mediji pod kontrolom Kremlja intenzivirali su izvještavanja o Kosovu.
“Kosovo: ‘Neuspjeh’ jednog od najskupljeg političkog projekta Zapada”, “Kosovo – Bure baruta unutar EU”, “Kosovo potrošilo fondove MMF-a na penzije veterana, sada se bori za IDIL” – samo su neki od naslova posljednjih mjeseci u engleskoj verziji novinske agencije Sputnjik.
Zvaničnici Kosova sve su glasniji kada je u pitanju širenje ruskog uticaja na Balkanu u posljednje vrijeme i njegove rasprostranjensoti na Kosovu.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi u nekoliko navrata je, opravdavajući formiranje Vojske Kosova, rekao da Vojska ne predstavlja pretnju nikome, već da su prijetnja regionu ruski MiG-ovi i ruska vojna baza u Srbiji, koja se nalazi u blizini granice sa Kosovom.
Thaçi je ocjenio da je ruski uticaj u zemljama regije sve jači, a da ruska pomoć Srbiji ne čini tu zemlju regionalnom silom.
“Neko može da igra ulogu ili da glumi regionalnu silu, ali Srbija je zemlja koja ima probleme sa svim susjednim zemljama i neko ko ima probleme ne može da igra tu ulogu. Srbija je problem regiona, ne regionalna sila. Ne možeš biti regionalna sila na Zapadnom Balkanu gdje sve druge zemlje teže ka euroatlanskim orjentacijama a ti pokazuješ silu s ruskim MiG-ovima i ruskim vojnim bazama. To je nemoguće, danas i u budućnosti. Prošlost je nešto drugo”, kazao je danas Thaçi, tokom otvorene debate Foruma “Fol”.
Kosovski zvaničnici navode i da postoje upozoravajući signali o ruskom uticaju na Kosovu, među kojim je ilegalno pokretanje prodaje derivata Naftne industrije Srbije (NIS) na sjeveru Kosova, a o čemu je obavještena Evropska unija. Većinski udio NIS-a je 2008. prodat ruskom Gazpromu.
Rusija ne priznaje nezavisnost Kosova, prije svega zbog tradicionalnih i kulturnih odnosa sa Srbijom. a ruski lideri su često pominjali Kosovo u kontekstu Krima.
“Krimske vlasti djelovale su na osnovu dobro poznatog kosovskog presedana – presedan koji su svojim rukama kreirale naše kolege sa Zapada u veoma sličnoj situaciji, kada su se složile da je jednoglasna separacija Kosova od Srbije – upravo ono što Krim sada radi – legitimna i ne zahtjeva dozvolu centralnih državnih vlasti”, kazao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u martu 2014. godine, u obraćanju novinarima povodom pripajanja Krima Ruskoj Federaciji.
Bivši američki diplomata Louis Sell tada je za RSE izjavio da ruska populacija na Krimu nije prolazila kroz ono što su ljudi na Kosovu prošli, podsjećajući na progon koji se desio na Kosovu, etničko čišćenje i međunarodnu intervenciju 1999. godine, nakon čega je uspostavljena UN misija. Kako je rekao Sell, ništa od toga se nije desilo na Krimu.
Britanska publicistkinja i poznavateljka prilika u Rusiji Mary Dejevsky je nedavno za RSE izjavila da bi moguće rešenje između Zapada i Rusije bio sporazum upravo o “priznanju ruske vlasti nad Krimom, u zamjenu za rusko priznanje Kosova”.
Dejevsky je dodala da dugogodišnje veze sa Srbijom ne mogu zauvjek da potraju a da se automatski isključi mogućnost priznanja Kosova kao nezavisne države.
