Radio-televizija Kosovo (RTK) piše da se s pojačanim intenzitetom nastavljaju srpsko-ruska agresija, koja se sada, osim lobiranja za povlačenje kosovskog priznanja kod mnogih država, okrenula i prema najvišim evropskim institucijama.
Član Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, Rus Aleksej Vladimirovič Kondratijev, jedan je od kandidata ove evropske institucije za izvjestioca za Kosovo. Odluka o tome bit će donesena 15. novembra, prenose Vijesti.ba.
Kondratijev, koji je u Beogradu u martu ove godine Kosovo nazvao “srcem Srbije”, upravo te iste Srbije dobija podršku za ovu kandidaturu.
Prema podacima iz njegove biografije, radi se o obavještajcu, odnosno pukovniku pri vojnoj obavještajnoj službi poznatijoj kao GRU.
Također, osim Srbije, podršku mu pruža i generalna sekretarka Vijeća Evrope, Hrvatica poznata po bliskim odnosima sa Srbima – Marija Pejčinović-Burić, piše RTK.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Kosova ističu da im kandidat ruske delegacije u Vijeću Evrope (Aleksej Kondratijev) za Republiku Kosovo nije ni prihvatljiv, niti pouzdan, prvenstveno zbog njegovih ličnih stavova, ali i zbog zlih ruskih namjera usmjerenih protiv nezavisnosti Kosova.
„Vijeće Evrope je organizacija evropskih država, osnovana radi postizanja većeg jedinstva među državama članicama na temelju njihovih zajedničkih tradicija i političkih sloboda. Vijeće Evrope stoga ne bi smjelo ni dozvoliti da padne pod ruski utjecaj“, poručili su iz MVP-a Kosova, prenose Vijesti.ba.
Protiv NATO-a
Fadil Kajtazi, stručnjak za vojna i sigurnosna pitanja, kaže da bi eventualno imenovanje Kondratijeva za izvjestioca za Kosovo moglo dovesti do neuravnotežene politike Evropske komisije prema Kosovu.
– Čak štaviše, ovo imenovanje dešava se u vremenu agresivne srbijanske politike na međunarodnom planu, i Kosovu bi otežalo euroatlantske integracije, ali i sticanje statusa nezavisnosti kod pojedinih država na koje računa – rekao je Kajtazi.
Kondratijev se, kao član Ruskog Saveznog vijeća za sigurnost i odbranu, usprotivio intervenciji NATO-a na Kosovu, koja je izvedena kako bi se narod Kosova zaštitio od prijetećeg genocida.
Iz njegovih javnih istupa može se zaključiti da nije iskren i da prikriva svoje istinske namjere kada je u pitanju izvještavanje o Kosovu. Njegovo eventualno imenovanje na ovu poziciju miniralo bi dijalog između Kosova i Srbije.
Kondratijev je član stranke “Ujedinjena Rusija”, koja je dio Putinovog mehanizma za širenje ruskog malignog utjecaja u Evropi, i koja je povezana sa sirijskim diktatorom Basharom Al-Assadom.
Rusi su bili dio KFOR-ovog kontingenta na Kosovu. Iako nisu naišli na dobrodošlicu kod građana, na Kosovu su se zadržali do 2003. godine. I Kondratijev je bio u sastavu tog kontigenta 2001. godine.
U regionu se povećava maligni ruski utjecaj, naročito preko sadašnjeg ruskog obavještajnog osoblja ili onih koji su se time bavili u prošlosti.
Žrtva ruskog utjecaja bila je i Crna Gora. Rusija ulaže napore i u Podgorici, ali i u Sjevernoj Makedoniji, gdje je pokušala zaustaviti referendum oko promjene imena, akt koji je sada vodi u NATO, piše RTK.
Umiješan u skandale i afere
Za Kondratijeva se sumnja da je umiješan u skandal koji je ishodovao ranjavanjem Albanca na Kosovu. Također, postoje opravdane sumnje da je Kondratijev bio umiješan i u skandal od 4. septembra 2001., kada je u jednom noćnom baru u Prištini nasrnuo na jednu ženu.
Uslijedila je opšta tučnjava, tvrdi visoki službenik kosovske sigurnosti, koja se završila tako što je Kondratijeva ranio pripadnik obezbjeđenja.
U svojoj biografiji, između ostalog, Kondratijev je naveo i da je bio ranjen na Kosovu, ali je detalje o tome gdje i kako se to dogodilo izostavio.
Odmah nakon ranjavanja, Kodratijev je vraćen u Rusiju gdje je nastavio studije na vojnoj akademiji.
O slučaju ranjavanja pripadnika ruskog kontigenta KFOR-a izvijestili su brojni lokalni mediji, ali i međunarodni mediji.
Svjedoci događaja opisali su da je do tuče došlo u 4 sata ujutro i da su pijani Rusi koji su se našli u tom lokalu nasrnuli na obezbjeđenje , nakon čega je jedan od njih ranjen.
Na Kosovu se vodio dugi sudski postupak vezano za ovaj slučaj, koji je okončan tek ove godine, prenose Vijesti.ba.
Prema pisanju RTK, Kondratijev, koji je odmah nakon ranjavanja vraćen u Rusiju, gdje je nastavio studije na vojnoj akademiji, prema procedurama KFOR-a, zbog umiješanosti u incident više nije mogao nastaviti služiti u mirovnoj misiji KFOR-a.
Kodratijev trenutno obnaša visoku funkciju u ruskim institucijama, a jedna od njegovih posljednjih aktivnosti bio je sastanak sa Al-Assadom.
Rusija računa na Hrvatsku
Interesantno, upravo je danas veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov na konferenciji “Plin – energent budućnosti” rekao da Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a može pomoći uspostavi boljih odnosa i kvaliteti dijaloga između EU-a i Rusije.
Ustvrdivši da i Europa i Rusija gube sankcijama (uvedenima Rusiji zbog Krima), Azimov je na konferenciji u organizaciji Večernjeg lista kazao kako predlaže da se u Hrvatskoj tijekom njezina predsjedanja EU-om u prvoj polovici iduće godine održi međunarodna energetska konferencija koja bi okupila europske i ruske stručnjake i koja bi bila početak dijaloga između dviju strana.
Hrvatska bi tako bila spona koja bi ih ponovno povezala, rekao je Azimov.
Dodao je da zemlje EU-a zbog sankcija Rusiji godišnje gube 200 milijardi eura.
“Rusija i Europa trebaju uspostaviti snažniju gospodarsku suradnju”, naveo je Azimov dodavši kako se nada da će “na kraju ipak razum prevladati”.
“Više od 60 godina Rusija je Europi jamac sigurne opskrbe energijom”, naglasio je, dodavši da svake godine i do Hrvatske dođe dvije milijarde kubnih metara plina “po vrlo dobroj cijeni”.
Europskim kupcima Rusija godišnje dostavi više od 210 milijardi kubnih metara plina s tendencijom rasta na 240 milijardi do 2030. godine.
Azimov je ustvrdio da SAD snažno lobira kako bi u Europi završilo što manje ruskog plina, ali i da energetska sigurnost EU-a ipak dobrim dijelom ovisi o plinu iz Rusije.
Hrvatska je, kao je rekao, “disciplinirana članica EU-a, no trebala bi gledati i svoje interese”. Istaknuo je da “nema problem” s krčkim LNG terminalom, ako ga Hrvatska sama želi. Tvrdi, međutim, da SAD, uz sva svoja lobiranja, nije uložio ni cent u izgradnju tog terminala, ali i da slični terminali u Europi koriste u prosjeku tek jednu četvrtinu svog kapaciteta. Tvrdi da će ruski plin biti jeftiniji od plina iz krčkog terminala.
“Rusija nikada i ni u jednoj zemlji ne koristi plin kao političko sredstvo. Ne postoji ni jedan primjer da se to ikada dogodilo. Nikada se ne petljamo u međunarodne odnose Hrvatske s drugim zemljama”, kazao je Azimov, rekavši da Rusija želi fer borbu te da je uvijek bila pouzdan partner svima.
Siguran je da će se ruska strana uvijek držati ugovora i da isporuka plina nikada neće doći u pitanje, javila je Hina.
