Beograd i Priština planiraju se u narednoj rundi svojih pregovora uz posredovanje EU koncentrirati na rješavanje pitanja vezanih za energetiku i telekomunikacije. Energetska zajednica, koja regulira energetska pitanja širom Evrope u okviru pravnog naslijeđa EU, proglasila je da Beograd krši pravila Energetske zajednice, jer ne plaća Prištini naknade za korištenje vodova na sjeveru Kosova za prijenos struje u Srbiju i susjedne zemlje.
“Srbiji je jasno stavljeno do znanja da ona mora korigirati svoju politiku prema Kosovu, a to automatski znači prihvaćanje energetskog sporazuma između dviju država”, izjavila je Edita Tahiri, zamjenica kosovskog premijera i šefica tima za tehničke razgovore u zemlji. “Nacrt sporazuma usuglašen je između dviju strana [Kosova i Srbije], ali Srbija nije spremna da ga prihvati.”
Pored naknada za Kosovo, Tahirijeva je rekla da se u sporazumu precizno navodi da će energetski objekti na Kosovu biti pod kontrolom Prištine.
Sekretarijat Energetske zajednice pokušava riješiti to pitanje već dvije godine.
Borislav Stefanović, bivši šef pregovaračkog tima Srbije, izjavio je da razgovori o energetici nisu bili produktivni jer Srbija daje konkretne prijedloge, a Priština ih sve odbija.
Stefanović je izjavio da je cilj Srbije da očuva kapacitete Elektroprivrede Srbije (EPS) na sjeveru Kosova, zadržavajući ih u rukama EPS-a ili podružnice koja bi bila osnovana u Prištini. Prioritet je također omogućiti redovnu isporuku struje Srbima u enklavama južno od rijeke Ibar, rekao je Stefanović.
“U tim pregovorima trebao se postići i sporazum o namirenju dugova Kosovske energetske kompanije i EPS-a. to je ono što mi pokušavamo i vrlo smo fleksibilni po pitanju toga, s ciljem zadržavanja najvažnijih objekata na sjeveru Kosova — Gazivoda i Valaca”, izjavio je Stefanović.
Rasim Ljajić, srbijanski ministar za vanjsku i domaću trgovinu i telekomunikacije, izjavio je za SETimes kako zvaničnici planiraju raspravljati i o telefonskom pozivnom broju Kosova. “Kosovske institucije zatražile su međunarodni pozivni broj i žele da to bude raspoloživi broj 383”, rekao je Ljajić, “U prethodnim razgovorima, Srbija je ponudila kompromisno rješenje, 3815 pozivni broj Srbije s dodatim brojem , ali je to odbijeno”.
On je izjavio da će se razgovori fokusirati i na sudbinu telekomunikacijskih objekata i na rad srpskih operatera na Kosovu.
“Mi čekamo na ishod razgovora između premijera, pošto oni trebaju utvrditi teme o kojima će se raspravljati u okviru tehničkog dijaloga”, dodao je Ljajić. “Mi smo spremni na taj dijalog i zainteresirani da se ta pitanja riješe”.
Tahirijeva je izjavila kako Kosovo dosljedno traži svoj vlastiti državni pozivni broj, ne samo jer je ono međunarodno priznato, nego i zato što je ono imalo svoj vlastiti telefonski pozivni broj i hitne linije i kao federalna jedinica bivše Jugoslavije.
“Kad je međunarodna organizacija za telekomunikacije utvrđivala frekvencije i pozivne brojeve, ona je to utvrđivala za osam federalnih jedinica [uključujući i Kosovo], te stoga Kosovo ima svoj vlastiti pozivni broj i Srbija bi trebala prosto prihvatiti tu realnost i ne blokirati taj pozivni broj”, izjavila je Tahirijeva.
