Dok predsedavajući kosovske komisije tvrdi da sve ide po planu, drugi članovi iste komisije kažu da sporova i problema sa Crnom Gorom ima duž cijele granične linije.
Kosovski zvaničnici kažu da Kosovo možda ima najmanje problema sa svojim susjedima kada se radi o granicama.
Iz Ministarstva spoljnih poslova podsjećaju da je prvi sporazum bi bivših jedinica bivše Jugoslavije o demarkaciji upravo taj između Kosova i Makedonije, „koji je postignut prijateljski, uz obostrano poštovanje realnosti na terenu“.
Petrit Selimi, zamjenik ministra spoljnih poslova Kosova, u izjavi za RSE dodaje da Kosovo nema nikakvih graničnih sporova ni sa jednim susjedom.
„Sa Albanijom demarkacija je manje-više završena. Sa Crnom Gorom očekujemo da ćemo završiti u martu, 95 odsto cijele linije je završeno, i u pitanju je sad samo tehnički proces, nije više politički. Dok sa Srbijom imamo taj Briselski sporazum o zajedničkim graničnim prijelazima, ali naravno nema demarkacije. To će možda trajati više vremena zbog problema međusobnog priznanja“, ističe on.
Tokom prošle godine, Radio Slobodna Evropa je međutim izvještavala o spornim lokacijama za Kosovo u reonu Kule i Čakora, a za koje je crnogorska strana tvrdila da je to teritorija Crne Gore i da za to ima sve argumente i dokaze.
Kosovo i Crna Gora su novembra 2012. započele proces demarkacije, u dužini od 79 km. Osnova za demarkaciju između granice određene Ustavom bivše Jugoslavije iz 1974. godine, kažu kosovski zvaničnici.
Murat Meha, predsjedavajući kosovske komisije u ovom procesu, kazao je za RSE da „demarkacija sa Crnom Gorom ide po planu i da nema nerešivih problema“.
Sa nedavne posjete zamjenika premijera Hashima Thaçija Crnoj Gori, poručeno je da predstoji intezivan rad radnih grupa za demarkaciju granice.
Međutim, Ali Lajqi, član kosovske komisije i bivši gradonačelnik opštine Peć, u izjavi za RSE ističe da sporova i problema sa Crnom Gorom ima duž cijele granične linije.
Prvo, dodaje on, cijeli proces se radi na osnovu prijedloga Crne Gore, a koji bi za osnovu trebao da ima granice iz 1974. ali ga nema. Lajqi dodaje da Crna Gora koristi neki svoj novi plan o granicama izrađen pre nekoliko godina, a koji je zapravo pomjerio granice.
„Ja imam kartu iz 1974, a koja drugačije definiše granice. Tako da su sve granične tačke sa Crnom Gorom pogođene time za 5-7 kilometara. To je neprihvatljivo na svim tačkama, osim na par mjesta, jer se radi o pogrešnoj karti demarkacije“, kaže on.
Lajći dodaje da je potreban jedan nov politički pristup, a radi prihvatljivije demarkacije. A u suprotnom neće uspijeti zato što to stanovnici neće prihvatiti, ističe on.
Selimi, zamjenik ministra spoljnih poslova pak kaže da sporova nema već postoji uznemirenje kod lokalnog stanovništva u nekim selima.
„Ljudi malo i ne poznaju proces demarkacije jer misle da to utiče da pitanje vlasništva zemlje. Naravno, demarkacija je pitanje granične linije a ne ko je čega vlasnik u selima. Više je to problem informisanja“, kaže Selimi.
On dodaje da su se nedavno u Podgorici Thaçi i crnogorski ministar spoljnih poslova Igor Lukšić složili da se ovo pitanje reši i da se sporazum potpiše krajem marta, možda čak i u margini samita Zapadnog Balkana koji će se održati 25. marta u Prištini.
Još jedan sporazum koji se očekuje da će se postići u toku ove godine je onaj kojim će biti oređena tromeđa između Crne Gore, Kosova i Albanije.