Nakon desetogodišnjeg članstva i učešća Kosova u Sporazumu o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA), Vlada Kosova će zatražiti od kancelarije Evropske unije (EU) da se u CEFTA-i ne predstavlja pod nazivom administracije Ujedinjenih nacija (UNMIK), već kao nezavisna država.
Kosovo je 2007. postalo član CEFTA-e, a s obzirom na to da u to vrijeme status Kosova nije bio rješen, sporazum je potpisao tadašnji šef UNMIK-a, Joakim Riker.
CEFTA je osnovana kako bi se produbile ekonomske integracije zemalja regiona sa zemljama EU.
Ministar trgovine i industrije Bajram Hasani izjavio je danas pred Skupštinskim odborom za ekonomski razvoj da se Kosovo treba predstavljati kao država, a ne kao UNMIK.
“Ne radi se da želimo da se povučemo iz CEFTA-e, ali ćemo razmotriti našu poziciju. Ukoliko zemlje, koje nas ne priznaju i ne žele saradnju, onda nikog više od njih neće da košta tako nešto”, kazao je Hasani.
Savjetnik za ekonomiju premijera Kosova Ramusha Haradinaja, Haki Shatri, kaže da predstavljanje Kosova pod nazivom UNMIK predstavlja nejednak tretman Kosova u poređenju s drugim zemljama članicama CEFTA-e.
“Smatramo da je krajnje vrijeme da pokažemo da je Kosovo nezavisna država. O ovom pitanju se raspravlja, ali djelovanja još nisu konkretizovana”, izjavio je Shatri za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bujar Dugolli, bivši ministar trgovine i industrije u vrijeme kada je Kosovo učlanjeno u CEFTA-u, navodi da je nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine došlo do promjena političkih okolnosti, tako da u međunarodnim mehanizmima, Kosovo treba da bude priznato kao država bez preambule UNMIK-a. Ali za to bi, prema njegovim riječima, trebalo da postoji volja EU.
“Znajući da je pristup Srbije prema Kosovu nepromjenjen, kako u prošlosti tako i sada, mislim da to može biti pravna prepreka za rješavanje ovog pitanja. Bez obzira na novu realnost, nezavisnost Kosova podrazumijeva da se u budućnosti svi međunarodni sporazumi mogu ispraviti ili razjasniti, da je država Kosovo ili Republika Kosovo naslijednik svih međunarodnih sporazuma”, kaže Dugolli.
Neiskorišćene mogućnosti
Primena ovog sporazuma, prema predstavnicima poslovne zajednice, nije pokazala nikakav uspjeh za lokalne proizvođače.
Izvršni direktor Kluba proizvođača Kosova Astrit Panxha kaže da su efekti CEFTA-e na Kosovu bili više politički nego ekonomski.
“Najveći problem sa kojim se suočavamo jeste da zemlje CEFTA-e primjenjuju mnoge barijere na kosovske proizvode, dok te zemlje mogu lakše prodavati na Kosovu. Na osnovu sveobuhvatne analize beneficija Kosova u CEFTA-u, ispostavlja se da je Kosovo mnogo više dalo CEFTA-i nego što je dobilo od nje”, kaže Panxha.
Nema ‘made in Kosovo’ u Srbiji
Prema zvaničnim podacima, uvoz proizvoda iz zemalja CEFTA-e na Kosovu tokom 2016. godine iznosio je preko 753 miliona eura, dok je izvoz robe “Made in Kosovo” u zemlje članice CEFTA-e bio preko 144 miliona eura.
Ali, prema Bujaru Dugoliju, kosovske institucije i poslovna zajednica nisu iskoristile sve mogućnosti koje nudi ovaj sporazum.
“Postojale su i postoje mogućnosti da se domaći proizvodi ili ekonomija Kosova zaštititi pod određenim okolnostima, kako je to dozvoljeno sporazumom. Stoga smatram da povlačenje iz međunarodnih sporazuma može koštati Kosovo, jer svaki novi sporazum na samom početku može imati probleme političke prirode”, naglasio je Dugolli.
Inače, sedam mjeseci nakon članstva u CEFTA-i, Kosovo je 17. februara 2008. proglasilo nezavisnost.
Te godine državni organi Kosova su promjenili carinske pečate od onih UNMIK-a na pečat Carine Kosova.
