Ove zahtjeve, kao i pitanje članstva u međunarodnim organizacijama, staviće na briselski sto delegacija Kosova u nastavku dijaloga.
Pod ratnom odštetom, kako prenosi analitičar Fatmir Sheholi, Priština podrazumijeva nadoknadu za 127.000 razorenih kuća tokom rata, za imovinu koja je bila u društvenom vlasništvu , a koju su uništile srpske strane, kao i kompenzaciju porodicama čiji su članovi nastradali.
– Priština traži i vraćanje penzija Kosovarima, a iz procesa sukcesije očekuje i dio blaga SFRJ, kao i vojne i diplomatske objekte bivše države – navodi Šeholi za “Novosti”.
Sheholi ocjenjuje da se ovi zahtjevi ne mogu brzo razriješiti, pa kada bi postali deo briselskog procesa, on bi mogao da se otegne i čitavu deceniju:
– Dijalog o normalizaciji mora biti oročen, pa su po mom viđenju, ove teme za međunarodnu arbitražu.
Politički analitičar, Dušan Janjić, kaže za “Novosti” da je zahtjev Prištine da se otvori pitanje imovine preduzeća i ko je koliko ulagao:
– Jedna ista tema se naziva drugačijim imenom. Priština će insistirati da je posredi dijalog o sukcesiji, jer time želi da predstavi javnosti srpsko priznavanje nezavisnosti, dok će Beograd držati da su razgovori statusno neutralni.
Koja pitanja i kojim redosledom će stizati na briselski sto, umnogome će zavisiti od nove posrednice u dijalogu – visoke predstavnice za EU za spoljnu politiku Federike Mogerini, a, pritom, ne treba zaboraviti da je u posljednjem izvještaju EK o napretku Srbije ka EU zatražena “nova era odnosa sa Prištinom”.
