U januaru je 910 lica iz Sirije podnijelo zahtjev za azil, a na trećem mjestu su azilanti iz Avganistana (622), i potom Iraka (286).
Prošle godine su Sirijci bili najveća grupa izbjeglica koja je tražila azil u Austriji, a na drugom mjestu su bili Avganistanci, pa Rusi i tek onda gradjani Kosova.
Ministarka unutrašnjih poslova Austrije Johana Mikl-Lajtner, sredinom prošlog mjeseca, zatražila je promjenu procedure odlučivanja o molbi za dobijanje azila. Ona je naglasila da želi da se uvede brzi postupak rješavanja zahtjeva građana koji dolaze iz takozvanih “bezbjednih zemalja”, u koje spada i Kosovo.
Značajan rast broja zahtjeva za dobijanje azila lica sa Kosova i pored nepromenjenog političkog stanja, je uočljiv, imajući u vidu da je tokom čitave 2014. u Austriji 1.901 građanin Kosova podnio molbu, a samo u januaru ove godine već je podnijeto više od 1.000 zahtjeva.
Takođe, kako ukazuju austrijske vlasti, došlo je do porasta broja zahtjeva za dobijanje azila građana iz Srbije. Tako je januara prošle godine svega 22 lica iz Srbije podnijlo zahtev za dobijanje azila, a prvog mjeseca ove godine 55.
Mikl-Lajtner je ocjenila aktuelne brojke, pre svega vezano za građane sa Kosova, “velikom emigracijom” jer se ljudima daju lažna obećanja.
“Moramo pod hitno da uvedemo brže potstupke odlučivanja o molbama za dobijanje azila. U suprotnom bi emigranti blokirali sistem za lica koja bježe od rata”, kazala je ona.
