Albanci na Kosovu izražavaju prezir zbog napada na srpska groblja koji su se desili širom zemlje. Na većini mjesta su oštećeni ili izvaljeni nadgrobni spomenici, međutim u selu Prilužje u centralnom Kosovu tri nadgrobna spomenika uništena su u eksploziji.
Ljudi na obje strane saglasni su da ovakve akcije mogu dovesti do zatezanja dobrih odnosa u raznolikim zajednicama, te da bi trebalo učiniti sve da se to u budućnosti spriječi.
“Jako mi je žao svakog ko je povrijeđen na Kosovu tokom 1998. i 1999. godine, ali ti mrtvi nisu im učinili ništa nažao!” izjavila je 62-godišnja Ljiljana Nedeljković iz Beograda.
“Naše društvo stremi ka drugačijim standardima, poboljšanom nivou tolerancije, razumjevanju i poštovanju, ali nažalost, neki užasni potezi pojedinaca, poput napada na groblja sve nas vraćaju unazad,” izjavio je za SETimes Elez Morina iz Prištine.
Ti napadi desili su se krajem januara, odmah nakon što su srpske vlasti izmjestile spomenik u čast albanskim gerilcima koji su se 2001. godine borili protiv srbijanskih snaga iz Preševa, većinski albanskog grada na jugu Srbije.
“Neki elementi možda su napali groblja u znak odmazde, ali žalosno je da se ta sredstva metodi još uvijek koriste,” izjavio je Driton Rrezja, hemičar iz Prizrena.
Kosovski premijer Hashim Thaçi također je osudio te slučajeve nasilja, a vlada je odvojila 97.000 eura za popravak oštećenih nadgrobnih spomenika.
“To je iznos novca potreban prema svim izvještajima o šteti predstavljenim u procjenama lokalnih vlasti,” izjavila je za SETimes Lumnije Demi, šefica odjela za štampu pri ministarstvu za lokalnu upravu.
Demijeva kaže da će vlada uspostaviti komisiju za procjenu štete i izraditi plan za popravku oštećenih nadgrobnih spomenika.
“Tu nije u pitanju samo materijalna šteta, nego i činjenica da se napadima na sveta mjesta i groblja podriva povjerenje u lokalne institucije i ozbiljno narušava imidž Kosova u svijetu,” izjavio je Sava Janjić, iguman srpskog manastira Dečani na Kosovu.
Neki građani smatraju da bi se u rješavanje tih pitanja trebale uključiti i nevladine organizacije i međunarodne zajednice.
“Nevladine organizacije mogle bi imati ključnu ulogu! One imaju stručnost i međunarodnu podršku i trebale bi se približiti ljudima na obje strane i pronaći načina da objasne koje su posljedice vandalizma na društvenom i emocionalnom nivou,” izjavio Predrag Đorđević, profesor hemije iz Beograda. On je dodao da bi za sigurnost trebali biti odgovorni vlada, policija i međunarodne snage.
Grob sina Ljube Načić u Plemetinu jedan je od 200 nadgrobnih spomenika koji su oštećeni tokom tih napada.
“Zašto? Kome je to trebalo? On ni s kim nije bio u neprijateljskim odnosima,” izjavila je Ljuba, naglašavajući da su sve komšije, uključujući i Albance, došli na groblje odmah nakon napada i izrazili svoje saučešće i pokazali solidarnost.
