Devet mjeseci kasnije, u novo hladno rano jutro, u gotovo isti sat i u, po mnogima, nekoj novoj vrsti lockdowna, Zagrepčane je ponovno probudio snažan potres, no ovoga puta nije stradao Zagreb, nego gradovi južno od njega – Sisak i posebno Petrinja.
Razoran potres magnitude 5,5 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici, koji je na području Zagreba i Krapinsko-zagorske županije odnio mladi život i nanio materijalnu štetu od blizu vrtoglavih 11 milijardi eura, udario je u nedjelju 22. ožujka ove godine u 6 sati i 24 minute, dok je prvi od dva snažna današnja potresa građane područja Siska i Petrinje na ulice istjerao u 6 sati i 28 minuta.
Nema žrtava, velika materijalna šteta
Epicentar potresa bio je 12 kilometara jugozapadno od Siska i 50 kilometara jugoistočno od Zagreba na dubini od pet kilometara – nakon prvog udara od 5,0 stupnjeva po Richteru, nešto prije 8:00 sati uslijedili su novi, od kojih je onaj jači, kako za Al Jazeeru kaže seizmolog Krešimir Kuk s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, iznosio 4,6 stupnjeva.
Nema izvješća o stradalima, no materijalne štete na području koje je teško stradalo za vrijeme rata i od čega se do danas oporavlja, su velike.
Građani su u panici bježali iz svojih domova na ulicu – šok i strah u uvjetima rigoroznih mjera zbog pandemije korona virusa, ali i sjećanja na razaranje Zagreba u proljeće u sličnim uvjetima, još su veći.
„Ja sam se spremala za posao, a živimo na četvrtom katu zgrade, pod dekom, znači s ravnim krovom. I prvo se čula tutnjava – ja sam mislila da se krov urušava ili da je nešto palo na krov ili nešto tako. Prvo je došao taj grozni zvuk i nekoliko sekundi kasnije zgrada se počela tresti, kao da se odozdola nešto diže. Onda su počele letjeti stvari“, kaže Nikolina iz Siska.
Zgrabila je djecu, navukli su u brzini tople jakne i kape, uzeli psa i istrčali pred zgradu.
U stan su se vratili nakon nekoliko sati – ne nalaze veća oštećenja, iako ima napuklih zidova – čekaju, kaže, stručnjake da procijene situaciju.
Atmosfera u gradu je, navodi, neugodna.
„Iz zgrada su manje-više ljudi izašli van, svi pitaju jedni druge jeste dobro, jel’ treba pomoć. Nije baš ugono, svi smo malo u šoku i u strahu“, kaže Nikolina.
Prolazak MiG-ova ili pad dimnjaka
Marko iz Petrinje spavao je u trenutku udara, a ono što ga je probudilo opisuje kao eksploziju.
„Baš je prvo jako tutnulo i onda se krenulo sve tresti. Nisam bio svjestan, onako, mislio sam jel’ neki MiG-ovi prolaze iznad krovova jer baš je taj neki osjećaj kad avion prođe nisko. I onda sam pomislio da se dimnjak srušio, mama vrišti iz druge sobe, ali srećom mi smo praktički prošli tako da su nam samo stvari popadale“, navodi Kasalo.
Ljudi su, kaže, pogotovo u središtu grada, izašli na ulice – tamo, navodi, oštećenja ima mnogo, zidovi su popucali i nije sigurno.
„Bio sam samo prošao tamo u jednom trenutku po cigarete, zbog stresa. Mjere su na snazi, neki ljudi su na ulici opet, što će“.
U Zagrebu, u kojem se nakon razornog potesa u ožujku tlo treslo još nekoliko tisuća puta, mnogi su građani već istraumatizirani u ponedjeljak ujutro pomislili na najgore.
„Odmah mi je palo na pamet – opet ista situacija, ranojutarnje buđenje, trešnja, budim djevojku i trči pod štok. Onda sam skužio da je lagani, samo je duže trajao. Više je bio šok nego što bio stvarno jak potres“, kaže Matej.
Na isto je pomislila i Martina – obuzeo ju je, navodi, veliki strah i pita se gdje je kraj nedaćama 2020. godine.
„Nije bila tutnjava kao prošli put, ali mi se sve treslo doma i nekako je duže trajalo. Nisam se osjetila tako ugroženom, ali me podsjetilo i još me strah, strah me budućih potresa. Stvarno mi je više svega dosta u u ovoj 2020. Ovo fakat nije normalno – kud ovo vrijeme, kud ova korona i ovo još. Ovo je baš katastrofa i kad će to sve prestati i hoće li biti još veći potres – u glavi mi je samo da će grunuti neki veći potres“, strahuje Martina.
Seizmolog Kuk kaže da je između dva najjača današnja udara zabilježeno još desetak slabijih – svi potresi magnitude blizu 5 stupnjeva i više su, ističe, vrlo jaki potresi, a nova podrhtavanja nikako nisu isključena.
„Cijelo to epicentralno područje je još uvijek aktivno, što je i normalno i očekivano obzirom na jačinu ovog jutarnjeg potresa, tako da mi bilježimo stalno za sada slabije potrese i sigurno će to još trajati neko vrijeme“, zaključuj Kuk.
Ne treba stvarati paniku
Iako se mnogi Zagrepčani pitaju mogu li potresi na području Siska i Petrinje uzrokovati aktiviranje tla ispod zagrebačkog područja, Kuk ističe da ti potresi nisu izravno povezani sa serijom potresa u Zagrebu, koja je započela u ožujku – u Zagrebu se radi o poznatim rasjedima na kašinsko-markuševačkom području.
„Današnji potresi u Pokuplju su drugo epicentralno područje, druga serija potresa i oni direktno nisu povezani. Dakako da se obzirom na magnutudu potresa oni osjete i u Zagrebu, središte Zagreba je nekih 40 kilometara udaljeno od epicentralnog područja, dakle potresi ovih magnituda će se vrlo jako osjetiti i u Zagrebu, ali – ljudi su to mogli i primijetiti – sa značajno slabijim intenzitetom nego kad su potresi bili ispod Zagreba“.
Paniku, napominje, ne treba stvarati – ono što za sada u ovoj situaciji prijeti Zagrebu i okolici su oštećenja uzrokovana ranijim potresom.
„Postoji puno oštećenih zgrada od prijašnjih potresa i još uvijek razni komadi dimnjaka, fasada, žbuke i svega drugoga prijete, tako da ponajviše treba na to obratiti pažnju“.
Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje, navodi sa problemi vežu jedan na drugi – potres, korona virus, strah. Potres je posebno oštetio strogo središte grada.
„Dosta se razrušilo dimnjaka, crijepova, cigle, dvorišnih zgrada, kuća, zgrade kojesu još iz 19. stoljeća. Ne znam da li će uopće Gradska uprava biti spremna dati sigurnost svim djelatnicima jer u nju kao da je pala bomba. Vrlo teška situacija – mi nastojimo sondirati ono što treba sondirati. Najvažnije je da nema žrtava, da nema povreda, ali nam je jako važno da vidimo kako i na koji način da imamo rješenje za sve one koji eventualno ne mogu spavati večeras u svojim domovima. Sve ekipe su izašle van da rade“, kaže Dumbović.
I dok je prioritet zbrinuti te građane, dodatni problem u tom smislu je nedavno uveden režim propusnica među županijima s objašnjenjem nastojanja smanjenja širenja zaraze korona virusom.
„Ideja je da dobijemo dozvolu da mi kao Civilni stožer dajemo promptno propusnice, da ako netko s ovog područja ima obitelj u drugoj županiji da može nesmetano otići dok strah ne prođe“.
Bez pomoći države, ističe, neće se moći ništa i nada se zajedničkom rješavanju problema, odnosno da stradalo područje također bude uključeno u Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.
„Tako da bi i građani ovdje u Petrinji bili namireni i ‘prišlepali’ se tom zakonu i dobili naknadu štete. Petrinja je ta koja je platila ogromnu cijenu u Domovinskom ratu, tu je jako puno toga devastirano, a sada je još više“, zaključuje Dumbović.
Preusmjeravanje dijela pomoći
Gradonačelnica Siska, Kristina Ikić Baniček, kaže da je u gradu situacija pod kontrolom – sve nadležne službe su na terenu, počela je sanacija.
„Komunalac uklanja sve cigle i šutu od otpalih dimnjaka i oštećenja na fasadama. Vatrgasci su imali tri evakuacije, u jednoj situaciji stanari nisu mogli izaći iz stana jer su se pomaknula vrata pa ih nisu mogli otvoriti, druge dvije situacije su bile s oštećenim stepenicama. Ono što je najvažnije je da nema ozlijeđenih, da su svi dobro i da smo na raspolaganju građanima za svu pomoć koju trebaju. Naravno da su potreseni i u strahu s obzirom da je potres bio jak, ali sve je pod kontrolom i gradske ustanove rade normalno“, kaže Ikić Baniček.
U Sisak i Petrinju tijekom dana stigao je i državni vrh, predvođen predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
I gradonačelnica Siska nada se preusmjeravanju dijela pomoći Sisku i Petrinji, kako je i predsjednik Vlade, navodi, najavio.
„Ono što nam je sada prije svega hitno potrebno su statičari koji će moći pregledati sva oštećenja u domovima ljudi jer ljudi, naravno, nisu dovoljno stručni da mogu procijeniti i prirodno je da se boje i da ne žele neki od njih boraviti u svojim stanovima, smjestili su se kod rodbine dok statičar ne pregleda, a naravno iza toga očekujemo i financijsku injekciju kako bi se to saniralo što prije i što efikasnije“, zaključuje Ikić Baniček.
