Amor Mašović, direktor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine: U jezeru Perućac na pet lokacija otkriveni novi skeletni ostaci.
Na lokalitetu jezera Perućac, Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine pronašao je posljednjih dana na pet lokacija nove posmrtne ostatke, kako se pretpostavlja, bošnjačkih žrtava sa područja Višegrada.
Direktor Instituta za nestale osobe (INO) Bosne i Hercegovine Amor Mašović potvrdio je za Anadolu Agency pronalazak tijela žrtava.
‘Dakle, poslije novog spuštanja nivoa jezera radi asanacije potpornih stubova mosta Mehmed-paše Sokolovića, došlo je do snižavanja nivoa jezera za četiri metra i mi smo ponovo na pet lokacija pronašli dijelove skeletnih ostataka. Radi se o pojedinačnim kostima, a ne cijelim skeletima. To mogu biti ostaci onih koji su prije tri godine bili pronađeni, a mogu biti i potpuno novi. Tek ćemo za dva mjeseca, nakon DNA analize, vidjeti jesmo li našli dijelove novih skeleta’, kazao je Mašović.
Neslužbeno, dio kostiju pronađen je i na teritoriji Republike Srbije.
Pristup isušenom dijelu jezera Perućac, kako saznajemo, još uvijek je otežan, no istražitelji vjeruju da će u narednim sedmicama otkriti veliki broj tskeletnih ostataka.
Naime, radnici turske firme ER BU počeli su početkom septembra gradnju zagata oko polovine mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu kako bi se iz ograđenog dijela od kamena i zemlje isisala voda i izvršila sanacija stopala i oštećenih stubova starog mosta.
 Mašović: ‘Ako se vratimo nazad u historiju i na događaje iz Drugog i Prvog svjetskog rata, iz Balkanskih ratova, i sve one genocide kojima je bio izložen bošnjački narod, kojih je prema nekima bilo čak deset, onda je sigurno da korito rijeke Drine od svog nastanka, pa do ušća, jeste vjerovatno najveća masovna grobnica Balkana”. |
Zahvaljujući snižavanju nivoa jezera, omogućeno je otkrivanje novih mračnih tajni rijeke Drine u koju su 90-tih bacane bošnjačke žrtve iz Višegrada i Podrinja.
Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe, od 2010. godine do danas pronađeni su posmrtni ostaci između 200 i 300 osoba, do čega je 175 njih identificirano i sahranjeni su, dok se dio njih još uvijek vodi pod oznakom NN.
Amor Mašović kazao je ranije kako smatra da je rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu.
‘Ako se vratimo nazad u historiju i na događaje iz Drugog i Prvog svjetskog rata, iz Balkanskih ratova, i sve one genocide kojima je bio izložen bošnjački narod, kojih je prema nekima bilo čak deset, onda je sigurno da korito rijeke Drine od svog nastanka, pa do ušća, jeste vjerovatno najveća masovna grobnica Balkana”, rekao je Mašović za AA u maju 2012. godine, a novi pronađeni skeletni ostaci samo su potvrdili njegovu ocjenu.
U ljeto 2010. ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu iz jezera Perućac u blizini Višegrada. Žrtve su pronađene na više od 60 mikrolokacija u 30 sela i zaselaka na području općina Višegrad, Rogatica, Srebrenica i Bajina Bašta (Republika Srbija).
Prema informacijama iz februara 2012. godine, među pronađenim žrtvama 40 (oko 25 %) su osobe ženskog pola, uključujući tri djevojčice uzrasta od 9,5 do 17,5 godina. Imamagić Aiša i Ohranović Hašida rođene 1906. godine su bile ujedno i najstarije pronađene žrtve jezera Perućac.
Ukupan broj pronađenih posmrtnih ostataka djece je 10 (oko 6%), što je takođe dvostruko više od procenta nestalih maloljetnih osoba na nivou cijele zemlje. Među pronađenim posmrtnim ostacima djecom je i troipogodišnji Podžić Haris, rođen 1988. godine, koji je bio najmlađa otkrivena žrtva u jezeru Perućac.
Među pronađenima su bili i nestali sa područja Srebrenice i Žepe u julu i avgustu 1995. godine. Najveći dio pronađenih osoba ubijen je 1992., odnosno 1993. godine, i to na području općina Višegrad, Rudo, Foča, Goražde, Rogatica, Priboj i Prijepolje (Republika Srbija), Kovinj (Vojvodina), pa i Priština (Kosovo).
Laboratorija za DNK analizu u Tuzli još uvijek radi na izolaciji DNK profila iz više od 100 uzetih rezervnih koštanih uzoraka, što će sigurno rezultirati kompletiranjem već identificiranih ili utvrđivanjem novih identiteta žrtava.
U Višegradu je tokom agresije na BiH ubijeno blizu 3.000 Bošnjaka.
