Uprkos krizi, 65 posto građana Hrvatske redovno štedi, potvrdilo je nedavno istraživanje agencije IMAS za ERSTE grupu. Riječ je o nevelikom mjesečnom prosječnom iznosu od pedesetak eura koji „na stranu“ najčešće stavljaju građani stari između 30 i 39 godina. Pri tome se ponajprije odlučuju za klasičnu štednju koju slijede životna osiguranja, stambene štednje i investicioni fondovi. Samo tri posto ispitanih smatra da štednja nije važna. Jače no ikada pritisnuti egzistencijalnim strahovima, Hrvati prvenstveno žele odvojiti novac za „iznenadne situacije“, ali ne zanemaruju ni štednju za „stare dane“, pogotovo u svjetlu konstantnih špekulacija o propasti penzionih fondova.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 32 posto građana Hrvatske je siromašno. Među onima koji jedva preživljavaju su penzioneri i zaposlene osobe, ali i oni koji na štednim knjižicama imaju po pedesetak i više hiljada eura. Riječ je o štedišama propale Ljubljanske banke koji već 23 godine čekaju isplatu. Mnogi od njih ju, nažalost, nisu dočekali, ali bitku za teško stečeni novac nastavljaju njihova djeca pa čak i unuci.
Advokat brojnih štediša Ljubljanske Banke Milivoje Žugić iz Zagreba u razgovoru za Deutsche Welle kaže da je ovaj problem ujedno i problem Jugoslavije.
“U njemu se kondenziraju svi problemi bivše države, kontinuitet njenog postojanja i razlozi njenog sloma. Ljudi su ulagali deviznu štednju koja je bila potrebna Jugoslaviji jer je putem nje kupovala tehnologiju koja je postojala samo na zapadu. Onda se dogodilo to da banka više nije mogla servisirati obećanu visoku kamatu”, tvrdi Žugić, pa je u jednom trenutku građanima prestala isplaćivati njihovu štednju. Hrvatska je svojim građanima ponudila preuzimanje dugovanja i stavila ga je u režim javnoga duga, međutim neke štediše nisu pristale na taj model.
“Oko 600 do 800 miliona nekadašnjih njemačkih maraka su štediše prenijele na Hrvatsku i sada se Hrvatska i Slovenija oko toga spore”, tvrdi Žugić i dodaje da Slovenija ne želi platiti Hrvatskoj preuzeti dug, ali ni štedišama kojima Hrvatska nije isplatila dug. Sada Ljubljana tvrdi da taj novac ide u sukcesiju. Oni koji nisu prenijeli štednju, tužili su Ljubljansku banku.
Zločin prema vrijednim ljudima
Advokat Žugić objašnjava da konačna odluka o dugu Ljubljanske banke nije donesena ni na Evropskom sudu za ljudska prava, te da je pitanje od čega bi se oni mogli naplatiti. Slovenija je, naime, osnovala Novu Ljubljansku banku koja je preuzela imovinu stare banke i ostavila joj je dugove.
Riječ je o sudbinama vrijednih “malih” ljudi sa kojima se niko ne bavi, upozorava Žugić.
“Brinemo o svim žrtvama 2. svjetskog rata. Međutim političari i zaštitnici ljudskih prava uopšte ne brinu o štedišama stare Ljubljanske banke kojima je ubijen smisao života. To je jednako strašan zločin prema njima. Zamislite čovjeka koji se je 30 godina odricao i štedio za, na primjer, rješavanje stambenog pitanja. A onda mu je neko to jednostavno oduzeo. Bez izuzetka, to su strašne sudbine. Niko ne brine o jednoj baki koja preživljava kopajući po kantama za smeće, a u banci ima 60 tisuća eura”, zaključuje Žugić.
