Jedan je opozicijski zastupnik u Hrvatskom saboru ponašanje slovenske policije na granici s Hrvatskom usporedio s terorizmom. Hrvatska predsjednica pisala je svim čelnicima Evropske unije, žaleći se na ponašanje Slovenije. Slovenija je njezino pismo proglasila neevropskim ponašanjem.
Nije trebalo dugo čekati da problem koji je proistekao iz uredbe EU o pojačanoj kontroli na granicama postane predmet sporova među državama.
Istina je, nije prvi put i nije bez osnove zaključivanje da Slovenija koristi prigodu kako bi zagorčala život Hrvatskoj. Granični spor oko Piranskog zaljeva/Savudrijske vale točka je oko koje se Hrvatska i Slovenija spore već 25 godina.
Slovenija je zbog njega barem za dvije godine usporila ulazak Hrvatske u EU, koristeći, ili preciznije rečeno zloupotrebljavajući, svoje pravo članice. Sada se očekuju rezultati međunarodne arbitraže koju Hrvatska ne priznaje. Cirkus će se nastaviti.
Ali, dok je granični spor bilateralna stvar i, objektivno, može ostati na dulje vrijeme neriješen, a da to ne šteti građanima (pod uvjetom da države vode zreli političari), kaos koji se nazire na graničnim prijelazima bit će dugotrajan i s nesagledivim posljedicama po mnoge zemlje i Evropsku uniju u cjelini.
Evropska je komisija jednoglasno usvojila uredbu koja nalaže striktnu kontrolu putnika i vozila na ulazu u tzv. schengensku zonu. Prije toga tu su odluku, također jednoglasno, preporučili ministri unutarnjih poslova zemalja članica. Razlog je pojačana zaštita od terorizma.
Hrvatski premijer i hrvatski ministar unutarnjih poslova sudjelovali su u donošenju odluke i suglasili se s njom. Zemlje članice su u procesu donošenja iznijele svoja gledanja i načelno upozorile na probleme, među njima i Hrvatska.
Slovenija je u tome bila daleko eksplicitnija, naglasivši da je to ”nesrazmjerna mjera koja će rezultirati negativnim posljedicama na protok ljudi, kao i negativnim financijskim implikacijama za države članice.”
Bilo kako bilo, mjera je zajednička. U halabuci koja se diže to se sada zaboravlja, pa su na tapetu zapjenjenih patriota ponovno ”briselski birokrati” i ”zlobna Slovenija”. Vlada se pravi da nije sudionik te uredbe, već sada naglo postaje proaktivna i kao traži neka rješenja. Šefica države nije pomogla svojim goropadnim pismom. Rječju, politička elita pridonijela je skretanju pozornosti sa svoje odgovornosti prstom upirući na susjede.
A problem prijeti katastrofom. Mjera se počela provoditi tjedan dana prije uskrsnih blagdana. Kilometarske kolone i višesatno čekanje na granicama stvorili su goleme probleme i veliku materijalnu štetu. Ljeto tek dolazi. Kombinacija turističkog vala, odlazaka milijuna gastarbajtera kući na odmor, te povećanog kamionskog prometa očekivano će stvoriti zastoje koji će se protezati desecima, pa i stotinama kilometara. Procjenjuje se da će se za vrijeme udarnih vikenda neprekinuta kolona kretati od Njemačke do Turske. Zastoji na granicama bit će i desetak sati.
Hrvatska je dvostruko pod udarom ovih mjera. Na sjevernoj i zapadnoj, schengenskoj granici provodi se nova uredba o striktnoj kontroli svakog putnika i vozila, a na istočnoj i južnoj važi stara, o kontroli ulaska u EU. Slovenija strepi od austrijskog zahtjeva da se produlji rok trajanja privremenog ukidanja schengenskog režima, pa bi joj i ta granica bila ugrožena pritiskom vozila. Dobar poznavatelj prilika, kolega August Palokaj, procijenio je da bi cijela Slovenija, s obzirom na svoju veličinu, mogla postati jedno veliko parkiralište.
U takvoj situaciji dvije susjedne zemlje našle su se u sukobu, umjesto da bilateralno i multirateralno traže rješenja. Već se primjećuje pad izletničkog vikend turizma između dvije zemlje, a on će se sigurno odraziti i na sličan iz Austrije, sjeverne Italije i južne Njemačke. Sama uredba nudi mogućnost povremene obustave u slučaju velikog pritiska na granicu i kada se daju jamstva o zadovoljavajućim sigurnosnim mjerama.
Hrvatska strana tvrdi da je pristupila takvom rješavanju problema, ali da slovenska ne surađuje. Međutim, gužve će biti neprekidne, tako da je ova mjera doista palijativna.
Evropa bez granica, taj desetljetni san milijuna njezinih građana, polako se pretvara u noćnu moru. Ratovi na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi i, posljedično, izbjeglička kriza, pojačali su terorističku opasnost i doveli do dubokih lomova u samoj EU. Napuštanje zajedničkih vrijednosti i okretanje sebi i parcijalnom rješavanju problema, po načelu ”živimo iz dana u dan” uzelo je maha. Vizije blijede, entuzijazma i zajedništva nema, građani su ostali u zrakopraznom prostoru.
Evropa bez granica najveća je vrijednost Unije. Ona je sada dubinski ugrožena. Nema pokazatelja da je ovakva kontrola granica preventivno djelovala na potencijalne teroriste. Jesu li države ostvarile punu suradnju u nizu drugih mogućih mjera za suzbijanje terorizma? Ne vjerujemo. A da i ne spominjemo ono najvažnije – aktivno djelovanje na mirotvornoj platformi suzbijanja ratova, glavnog uzroka postojećih nevolja, pa i terorizma.
Političari ne čekaju u kilometarskim kolonama. Njima nije bilo teško donijeti uredbu koja će zakomplicirati živote desetina milijuna.
