Koliko je zaista važan C vitamin?

Većina stanovnika Srbije ne unosi dovoljno vitamina C u organizam, a istraživanja pokazuju da je prosječan dnevni unos ovog važnog vitamina u mnogim zemljama veoma mali, daleko ispod i najnižih preporuka. Procjenjuje se da je dnevni unos četvrtine Amerikanaca ispod 39 miligrama, a da tek jedna polovina Nijemaca unosi preporučene doze.

Iako je do sada objavljeno više od 50.000 naučnih radova u stručnim medicinskim časopisima o vitaminu C i dalje ovaj vitamin predstavlja tačku oko koje postoje velika neslaganja u stručnoj javnosti. S jedne strane je grupa naučnika koja tvrdi da vitamin C ima skoro natprirodna svojstva i da je lijek za skoro sve bolesti, dok drugi tvrde da je vitamin C supstanca koja nema ni blizu tako velike moći.

Prva neslaganja se javljaju već oko doze koju treba unositi dnevno. Zvanične preporuke su donedavno iznosile 60 miligrama, dok posljednjih godina pojedine institucije savjetuju dnevni unos od 90 miligrama. Međutim, dobar dio naučnika se slaže da su to male doze koje ne omogućavaju da vitamin C ispolji pun kapacitet i da ga treba unositi u znatno većim dozama. Druga grupa istraživača tvrdi da nema potrebe da se uzimaju velike doze, jer sve količine koje uzmemo iznad preporučenih vrlo brzo eliminišemo iz organizma.

– Kada se govori o potrebama za vitaminom C, moramo znati da ga visoke temperature razaraju i da se tokom kuvanja namirnica izgubi više od jedne trećine ovog vitamina – objašnjava profesor dr Branko Jakovljević sa Instituta za higijenu Medicinskog fakulteta u Beogradu.

– Duvanski dim i aerozagađenje, odnosno ugalj-monoksid, takođe su neprijatelji ovog vitamina. I aspirin povećava izlučivanje vitamina C. To znači da se pušačima i osobama koje žive u gradovima sa visokim aerozagađenjem preporučuje povećani unos.

Vitamin C nije samo askorbinska kiselina već kompleks u koji ulaze i brojni bioflavonoidi, rutin, faktor K. Međutim, farmaceutska industrija je u svojim laboratorijama izolovala samo askorbinsku kiselinu i nazvala je vitamin C.

– Efekat prirodnog vitamina C i askorbinske kiseline nije isti. Prirodni vitamin C je djelotvorniji od svih dodataka ishrani koje danas koristimo kaže profesor Jakovljević. – Biološka aktivnost sintetičkih vitamina je od 50 do 70 odsto manja nego vitamina prirodnog porijekla. Kada uzimamo vitamin C sintetičkog porijekla, tijelu su potrebne puno veće doze, ali ni tada efekat neće biti isti kao kod prirodnog vitamina.

Veoma su rijetki suplementi u kojima se nalazi isključivo prirodni vitamin C. Razlog tome je mali broj namirnica u kojima se ovaj vitamin nalazi u dovoljnoj količini da se može koristiti za proizvodnju suplemenata. Namirnica sa najvećim sadržajem vitamin C je acerola – plod sličan trešnji koji raste u zapadnoj Indiji, Centralnoj i Južnoj Americi. To je plod koji ima četiri puta više vitamina C nego šipak i čak trideset puta više od pomorandže ili limuna. Visok sadržaj vitamina C u ovoj biljci (1.677 mg na 100 grama) čini je jedinom pogodnom za proizvodnju suplemenata sa prirodnim vitaminom C, pa ni takvi suplementi nemaju istu moć kao prirodni vitamin C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.