U stara dobra vremena govorilo bi se da je knjiga najbolji čovjekov prijatelj jer su uz knjigu stasavale i sazrijevale mnoge generacije te se nije moglo zamisliti školstvo i budući životni poziv ako se nema bar ono osnovno znanje počevši od osmogodišnje, pa do srednje i visoke škole koje pomažu da se čovjek snađe, na neki način, u životu.
Govoriti o obrazovanju na Kosovu trebalo bi pisati najmanje 24 sata s obzirom da sve one probleme sa kojima se susreću ovdašnji školarci ili studenti na fakultetima počevši od samih obrazovnih ustanova koje u nekim gradovima ili selima i ne ispunjavaju one osnovne uslove za rad i napredak u školovanju, a šta tek reći za obrazovanje na jezicima manjima, recimo na bosanskom jeziku kada upravo učenici i njihovi roditelji zajedno sa nastavnim kadrom imaju mali milion problema vezanih baš za tu temu. Prvenstveno problemi vezani za knjige kojih ima vrlo malo pa ih učenici kopiraju jedni od drugih, pa onda nestručan nastavni kadar (u nekim osnovnim školama u selima u Župi, Podgori, Gori ili Vitomirici zapošljavani po političkoj vezi ili rođačkoj liniji) ili pak nedostatak prevoza za učenike iz udaljenijih sela pomenutih regiona Kosova i još mnogo toga što nije povod za ovu priču.
Tragom informacija koje smo dobili od nekoliko učenika Bošnjaka iz par osnovnih škola u Prizrenu da nisu mogli naći knjige koje su im trebale za lektiru a nastavnici su im zadali domaći zadatak naša novinarska ekipa je posjetila gradsku biblioteku te bila srdačno dočekana od strane službenika ove poznate i veoma popularne gradske javne ustanove.
Dakle ta informacija nije bila uopšte tačna jer ima pomenutih knjiga poznatih domaćih ali i inostranih kniževnika i poeta u biblioteci ali ih učenici rijetko koriste jer se izgleda više koriste kompjutere a za knjigu se nađe vrlo malo vremena.
Za “Bošnjak-KS” govori čovjek koji je preko trideset godina u ovoj ustanovi te je najkompetetnija osoba za ovu temu.
Riječ je o Isa Isaji, šefu gradske (narodne) biblioteke u Prizrenu koji , između ostalog, ističe:
Selam vašim čitaocima i vjerujte da je meni i mojim kolegama veoma drago kada vidim da se i novinari interesuju za temu o kojoj bi mogli pričati danima. Oduvjek se govorilo da je knjiga najbolji prijatelj a mi ih ovdje imamo bezbroj na mnogim jezicima poput onih koji se koriste u našem regionu ili onih na engleskom, njemačkom ili drugom stranom jeziku. Dakle u ovdašnjoj gradskoj biblioteci trenutno imamo oko 105 000 knjiga, ako ćemo preciznije na albanskom jeziku oko 56 000 knjiga, na srpskom oko 25 000 knjiga, na bosanskom jeziku oko 3 000 knjiga, na turskom jeziku oko 10 000 knjiga te na romskom i stranim jezicima poput engleskog, njemačkog ili švedskog imamo oko 8 000 knjiga iz svih žanrova.
Pravo bogatstvo u različitosti jezika, ali i kultura, reklo bi se. Žao mi je što je pojavom kompjutera ali i interneta naglo počelo opadati interesovanje za knjigom no ja sam optimista i vjerujem da će knjiga naći put do svakog čitaoca ali i srca svakog učenika bez obzira iz koje nacionalne zajednice taj učenik dolazio. Navešću primjer da smo prije rata na Kosovu u našoj biblioteci imali daleko manji broj knjiga ali ogroman broj čitalaca.
Sada je situacija sasvim suprotna jer, kako rekoh, internet je učinio svoje no ipak možemo biti zadovoljni odzivom učenika za uzimanjem i čitanjem knjiga. Uzmimo primjer vaše, bošnjačke zajednice kada se tokom prošle godine 215 učenika upisalo da koristi usluge biblioteke te je pročitano preko 3 000 knjiga dok je slična situacija i na turskom jeziku a ako ćemo govoriti o ukupnom broju učenika koji su se upisali za uzimanje i korišćenje, tj čitanje knjiga njihov je ukupan broj iznosio 3067 učenika koji su, po našoj statistici, pročitali preko 40 000 knjiga, ističe Isaja.
Posebno koristim ovu priliku da se javno zahvalim mnogim međunarodnim organizacijama, a posebno OSBE-u koji svake godine doniraju veliki broj knjiga na mnogim jezicima pa smo tako veliki broj knjiga na bosanskom i turskom jeziku dobili prije par godina.
Po mom mišljenju smatram da i pored mnogih pogodnosti kompjutera ili interneta knjiga će, kako rekoh, naći put do svakog čitaoca.
Imamo mnoge žanrove te popularne knjige, naročito na engleskom jeziku ali bih više želio da Bosna i Hercegovina pomogne vaše učenike jer mi i kad bi imali novaca ne bi mogli kupiti knjige na bosanskom jeziku upravo zbog problema sa tamošnjom granicom ali i zbog slabog njihovog interesovanja za vašu zajednicu i za vaše učenike, bar je to moje mišljenje.
Poruka vašim učenicima bi bila da nas češće posjećuju jer imamo obilje knjiga, recimo za lektiru bar 80% knjiga i to po sedam primjeraka od svake knjige te nam se dješava da učenici traže veliki broj knjiga od istog pisca ali se mi snalazimo kako znamo i umijemo jer imamo odličnu saradnju i sa drugim gradskim bibliotekama u gradovima širom Kosova.
Nažalost nikakvu pomoć u bilo kom smislu nemamo od opštinskih struktura vlasti te se snalazimo kako znamo i umijemo, pretežno sopstvenim finansijskim sredstvima. Dakle, koristite internet ali i čitajte knjige jer bez znanja nema ni budućnosti – istakao je Isa Isaja, šef gradske biblioteke u Prizrenu za “Bošnjak-KS”.
Recimo i to da pri Domu kulture “Xhemajli Berisha” u Prizrenu u čijem se sastavu nalazi i pomenuta gradska biblioteka djeluje i savremena, multimedijalna biblioteka Američki kutak (American Corner) u čijem se sastavu nalazi moderna biblioteka sa naslovima, tj knjigama na engleskom jeziku, sala za učenje engleskog jezika kao i sala sa kompjuterima. Potrebno je istaći da se u prostorijama gradske biblioteke, naročito ljeti za vrijeme trajanja sada već veoma popularnog i svjetski priznatog Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma DOKUFESTA, održavaju različiti umjetnički i obrazovni kulturni događaji koji oslikavaju duh i bogatstvo kulturnog života staroga grada kao što je Prizren.
No, vratimo se na početak priče i zapitajmo se da li smo za knjigu ili internet, ili možda i jedno i drugo.
Vinetu Ganić
