U predhodnom periodu često se govorilo o tome da bi moglo doći do promjene formata dijaloga tokom 2017. godine, na čemu insistiraju predstavnici u Prištini.
Kako god, dijalog je u predhodnoj godini imao i uspona i padova, dogovoreni su neki od ključnih sporazuma, kao što je onaj o telekomunikacijama, međutim još je mnogo sporazuma na čije se sprovođenje još uvijek čeka.
Jedan od njih je i sporazum o Zajednici srpskih opština za koju nije počela ni izrada statuta. Iz Prištine se ranije čula glasna poruka upućena Beogradu, “ukinite paralelne strukture na Kosovu pa će započeti izrada statuta”. Međutim, ta poruka je vremenom utihnula ili je promjenjena u, “nama telefonski kod, vama Zajednica”.
Analitičari sa Kosova kažu da bi dijalog u narednom periodu trebalo da se vodi direktno između Srbije i Kosova.
,,Sada treba raditi na ostvarivanju nekih vitalnih sporazuma, inače dalji proces normalizacije odnosa treba pustiti na nivo normalne komunikacije koje imaju države između sebe, iako u Srbiji još uvijek kažu da neće priznati Kosovo, ne treba to vezivati za međusobno priznavanje, ali može što šta da se rješi u normalnoj kumunikaciji mnogo bolje nego što je”, rekao je Azem Vllasi.
U direktnom dijalogu ne učestvuju predstavnici Srba sa Kosova, koji su, možemo slobodno reći kao i građani u ulozi nemih posmatrača dešavanja u Briselu. Poslanik Nenad Rašić kaže da je Briselski dijalog dobar model komunikacije, ali…
,,Tempo je bio dosta usporen od samog organizovanja i dogovaranja pa kasnije do sprovođenja. Ja sam zbog toga najviše kritikovao Brisel, jer je dobro da oni budu organizatori, ali tražiti da konkretne mjere preduzmu obje strane, to se nije dešavalo. Brisel je pokušao da bude neutralan što na Balkanu vrlo rijetko ima uspjeha. To nas je dovelo do toga da i građani gube nadu, pa dolazi i do evroskepticizma. Brisel voli da većinu stvari radi u ‘bjelim rukavicama’”, rekao je Rašić.
Prema mišljenju predstavnika opozicije dijalog se previše bavi unutrašnjim pitanjima Kosova i u njemu se previše vremena i energije troši na pitanja koja se ne tiču samih građana.
,,Vlada se pretvorila u vladu za dijalog, a ne vladu za građane. Rezultat dijaloga je most u Mitrovici, most podjele. Ostali sporazumi nikako ne podržavaju građane Kosova, razvoj, napredak i blagostanje, zapravo sporazumi su sve suprotno od toga. Kosovo je u većini slučajeva gubilo od svog suvereniteta. U dijalogu se odlučuje o unutrašnjim pitanjima naše države, što je neprihvatljivo za međususjedske odnose”, rekla je Donika Kadaj Bujupi iz Samoopredjeljenja za RTK2.
U ovoj godini će očigledno sve oči biti uprte u formiranje Zajednice srpskih opština, koja je dogovorena 2015. godine. Pitanje je da li će još od tema biti otvorene, Beograd instistira na pitanju Trepče i imovine Srpske pravoslavne crkve. Priština na međusobnom priznanju, razgraničenju sa Srbijom, ratnom odštetom, a jedno od pitanja na kome insistitaju obje strane je pitanje nestalih.
