Zašto je Kosovu neophodna vojska, i zbog čega baš u ovom trenutku? Da li je uspostavljenje Oružanih snaga ispolitizovano pitanje, kakva bi struktura te formacije bila i kakvu ulogu u svemu tome imaju Srbi na Kosovu, neka su od pitanja o kojima se razgovaralo na tribini održanoj u Gračanici.
,,Kosovska vojska: Kome i zbog čega”, naziv je okruglog stola koji je održan u organizaciji ,,Nove socijalne inicijative” uz podršku ,,Kosovskog centra za bezbjednosne studije”. Panelisti Florijan qehaja i Nenad Maksimović složili su se da je prije svega neophodno da se o ovoj temi razgovara i da niko ne bude izostavljen iz tog procesa, čak i kada su mišljenja suprotstavljena. Ono što je važno, jesu argumenti.
,,Imamo argumentaciju da je Vojska Kosova nužna i neophodna da bi se Kosovo zaštitilo od agresije Srbije i aneksiranja sjevera Kosova, i to je ključna argumentacija. Da li je ta argumentacija utemeljena u političkoj realnosti, mislim da nije. Na Kosovu se o bezbjednosti brinu KFOR (NATO), a imajte u vidu činjenicu da je Srbija u martu 2015. godine Srbija potpisala IPA sporazum sa NATO-om, koji obezbjeđuje najveći nivo saradnje dva potpisnika koji ne obuhvata partnerstvo”, navodi predsjednik Centra za mir i toleranciju.
Jačanjem vojske dobija se na popularnosti, i tu priču promoviše aktuelna vlast u Srbiji, ocjena je Maksimovića.
,,Ako pogledate činjenicu vidjet ćete da se moć Vojske Srbije smanjuje svake godine da bi se dovela na nivo regionalne stabilnosti. Rusko nauružanje koje navodno dobija Srbija, ni u kapacitetu ni u kvalitetu ne može donijeti prevagu u bilo kakvom sukobu, to je politička priča koju promoviše aktulena vlast u Srbiji zbog popularnosti”, navodi Maksimović.
,,Ja sam neko ko ovo pitanje nije posmatrao sa konvencionalnog aspekta, mada se to može iskoristiti u politici i da se kaže ljudima da se drugi naoružavaju pa onda i mi moramo da se naoružamo. Ali pogledajmo ovo sa drugog aspekta. Ne vjerujemo da će NATO ovdje biti vječno, da li je logično očekivati da druge zemlje investiraju i troše novac da KFOR bude ovde decanijama, ne vjerujem”, rekao je Florijan qehaja, direktor kosovskog centra za bezbjednosne studije.
Qehaja smatra da postoji potreba da Kosovo ima instituciju koja će zamjeniti prisustvo KFOR-a.
,,Pitanje bezbjednosnih snaga zahtjeva vrijeme. Strateška revizija bezbjednosnog sektora je rekla da je potrebno 10 godina da se vojska ojača i da postigne pun kapacitet. Građani Kosova treba da budu vlasnici bezbjednosti a ne potrošači”, kaže Qehaja.
Ono što zahtjeva posebnu pažnju je da sve zajednice budu uključenje u uspostvljanju ove institicuje ukoliko do toga dođe, da to ne smije biti učinjeno bez ustavnih promjena, kao i da struktura Vojske bude multietnička.
,,Mi kao Centar zagovaramo da institucija bude multietnička i mislim da su svi preduslovi tu koji vode u pravom smjeru, imali smo istraživanja KBS i oni skoro da ispunjavaju stopu zastupljenosti. Taj procenat od 10% se može ostvariti, ali mi se ne zalažemo samo za to, trebalo bi da postoje u uslovi zajednice kako će oni biti primljeni u te snage, kako će imati priliku da napreduju u karijeri, da razvijaju svoj put. KBS imaju dosta ponuda za napredovanje u smislu učestvovanja na treninzima u inostranstvu. I mislim da to više može da se koristi manjinskim zajednicama”, kaže Qehaja.
Najave političkih predstavnika kosovskih albanaca da će naći način da ubjede Srbe da podrže formiranje vojske nose određeni vid poruke, smatra Maksimović.
,,Da li je to argumentacija koja je moram da priznam poprilično tanka, da li je u pitanju tradicionalni vid pritiska, ili je u pitanju jedna finansijska ili politička trampa u budućnosti? Nisam siguran koji će od ovih pritisaka biti. Da li za ovakav vidi političkog djelovanja predstavnici kosovskih Srba imaju podršku naroda, nemaju”.
,,Srpski predstavnici u parlamentu se nalaze pod uticajem centara moći, nekada su bili pod uticajem Prištine, a poslanici su trenutno pod značajnim uticajem centara moću u Beogradu. Tako da vjerujem da Priština neće direktono pregovarati o eventualnoj podršci za osnivanje vojske Kosova sa poslanicima, već će direktno pregovarati sa Beogradom”, istakao je Maksimović.
Podsjećanja radi, predsjednik Kosova Hashim Thaç predao je početkom marta u skupštinsku proceduru prijedlog novog Zakona o Bezbjednosnim snagama Kosova, koji se nije našao na dnevnom redu. Previđeno je da Vojska ima 5.000 aktivnih i 3.000 vojnika u rezervnom sastavu.
Izdvojeni budžet za nadležno ministarstvo je 51 milion eura. U tu svrhu svake godine biće izdvajano po dodatnih pet miliona.
