Neke se istine o našem tijelu neupitno prenose s koljena na koljeno, pamtimo ih i usvajamo, no neka nova saznanja kažu da nije sve baš tako. Evo nekoliko osporenih mitova o vašem tijelu koji će vas možda i same iznenaditi.
1. Prehladit ćete se ako zimi izlazite iz kuće vlažne kose
Zvuči uvjerljivo, ali nema potvrde o povezanosti osjećaja hladnoće i prehlade. Veća je vjerovatnost da ćemo zimi neku hunjavicu ili virozicu uloviti u zatvorenom, toplom prostoru s mnogo ljudi, idealnim uvjetima za širenje virusa. Istraživanja bolesti vezanih uz temperaturne razlike pokazala su da su od rhinovirusa (uzročnika blagih akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva, uključujući i običnu prehladu) jednako obolijevale osobe koje jesu, kao i one koje nisu bile izložene niskim temperaturama. Štoviše, nova saznanja kažu da niske temperature čak stimuliraju imunološki sistem, pomažući pri zaštititi od kihanja.
2. Čitanje u mraku oštećujete vid
Čitanjem pri slabom svjetlu naprežete oči, ali nema dokaza o dugoročnim oštećenjima. Kao svaki mišić, tako se i očni umori nastojeći da upije što više svjetla pri fokusiranju sitnih slova u mraku. Oko se pritom može malo isušiti, što ne znači da je riječ o trajnom oštećenju, ukoliko ne čitate uvijek i samo u mraku.
3. Za optimalno zdravlje potrebno je dnevno popiti osam čaša vode
Ova preporuka američkih zdravstvenih službi još iz 1945. širi se i danas, ali pritom mnogi zaboravljaju na to da se mislilo na konzumiranje tekućine, što znači i supe, voćnih sokova, kafe, čaja, piva, variva itd. Većina današnje hrane u sebi ionako sadrži mnogo vode, pa se ne morate pretvoriti u devu da biste bili zdravi. Pravilo stoga glasi: pijte kada ste žedni jer vam tijelo govori šta mu treba. Ako niste žedni, nemojte.
4. Ne budite mjesečare
Neka istraživanja pokazuju da je 20 posto populacije sklono mjesečarenju, a opće je uvjerenje da se mjesečare ne smije buditi jer će biti prestrašeni, dezorijentirani, toliko da čak mogu doživjeti srčani udar. Ništa od toga, no ako ih ne želite buditi, a bojite se da će se ozlijediti lunjajući kućom usred noći, odvedite ih nježno u krevet.
5. Najviše tjelesne topline gubite kroz glavu
Tu nije naodmet malo logike. Ukoliko vam je cijelo tijelo zašuškano, a otkrivena glava, kroz nju ćete izgubiti više topline. Pokrijete li glavu, a ne utoplite ruke i noge, toplina će se gubiti kroz udove. Pretpostavlja se da je ovaj mit izrastao iz nekih starih vojnih ispitivanja o tome kako vojnike najbolje zaštiti od hladnoće. Danas se zna da samo 10 posto topline gubimo kroz glavu, pa je pametnije izići iz kuće bez kape nego bez hlača.
6. Preskakanje obroka pomaže mršavljenju
Stvarnost kaže: propustite li obrok, nadoknadit ćete ga u sljedećem. Redovno uzimanje obroka znači uredno izgaranje kalorija i pretvaranje hrane u energiju. Kada ne jedete, organizam se prebacuje u stanje mirovanja te, što duže gladujete, metabolizam radi sporije, rezultirajući na kraju manje efikasnim sistemom izgaranja kalorija. Preskakanje obroka stoga na dugu stazu može dovesti do – debljanja. Ukoliko to još kombinirate s tjelovježbom, imat ćete za nju manje energije, a time i manji utrošak kalorija, pa će rezultat na vagi biti još jadniji.
7. Koristimo samo 10 posto mozga
Stvar je u tome da koristimo cijeli mozak, samo ne sav u isto vrijeme. Mit o 10 posto korištenja mozga oboren je rezultatima istraživanja o njegovim oštećenjima koja dokazuju da, bez obzira koji je dio povrijeđen, oštećenje na neki način utiče na njegovu aktivnost. Isto su pokazala i istraživanja tehnologijama tzv. brain-imaginga, tj. snimanjima strukture i funkcije mozga. Inače, ne treba zaboraviti da je do sada istraženo samo pet posto mozga.
8. Pucanje prstima može uzrokovati artritis
Ono što čujete kada neko pucketa prstima nema nikakve veze s kostima. Riječ je o malim mjehurićima plina u zglobovima koji mogu pucati prilikom savijanja, i nema nikakvih dokaza da uzrokuju artritis, najčešći simptom neumitnog starenja, prekomjerne težine ili ranijih povreda. Ali, ako volite pucketati, oprez jer to može dovesti do laganog slabljenja zglobova prstiju.
9. Alkohol ubija stanice mozga
Nakon subotnjeg pijanstva, u nedjeljno jutro možete se osjećati kao da vam se koeficijent inteligencije strmoglavio na nulu, ali ostaje činjenica da alkohol, ukoliko ne pijete samo onaj čisti za dezinfekciju, neće uništiti neurone, tj. stanice mozga. U žestokih alkoholičara može doći do oštećenja komunikacije između neurona, ali ona se uglavnom može oporaviti, što kod izbezumljene jetre baš i nije slučaj.
10. Uzimanje hrane noću deblja
Da se razumijemo: kalorija je kalorija i kalorija ne čeka do šest popodne da se pretvori u noćnog zlikovca koji vam nabija težinu. Debeli ste zato što uzimate više kalorija nego što ih izgorite, a torta od oraha nije kaloričnija noću no što je to ujutro. Problem je u tome što čekate na obrok do kasno navečer i pregladnite, pa na brzinu natrpate želudac do pucanja i razvalite se u naslonjač pred malim ekranom s dodatnim grickalicama.
