Turska valuta izgubila je četvrtinu vrijednosti prema dolaru od uvođenja američkih sankcija. Produbljivanje ekonomske krize u Turskoj posljedica je odluke predsjednika SAD-a Donalda Trampa koji je u petak udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje. Svjetski mediji se pitaju da li zemlja klizi u ekonomsku krizu, te prijeti li proširenje ove krize.
Naizgled lokalna kriza bi se mogla proširiti
Finansijska kriza prije deset godina pogodila je u samo srce globalne ekonomije – strateški važne banke u Sjedinjenim Državama i Evropi. Onu “veliku” krizu iz 2008. godine pratila je serija mini kriza u drugim dijelovima svijeta, piše Gardijan (The Guardian).
Tokom petnaestogodišnjeg perioda, problemi na novim tržištima su napravili put do srca međunarodnog sistema. Meksiko, Tajland, Indonezija, Južna Koreja, Brazil, Rusija i Argentina bili su znakovi upozorenja da će se oslobođeno globalno finansiranje konačno pokazati skupim i bogatim razvijenim zemljama. Nažalost, znakovi upozorenja su ignorisani.
Zbog toga je Turska važna. Oporavak od recesije prije 10 godina bio je neujednačen. Tenzije u trgovini rastu. Reforma finansijskog sistema je nepotpuna. Za sada, Turska izgleda kao lokalna kriza bez značajnih efekata prelivanja, no ima potencijal da bude ozbiljnije od toga, navodi britanski dnevnik.
U tekstu se ističe kako odnosi između Turske i SAD nisu dobri. Bijela kuća nije zadovoljna što je Erdoan naručio od Vladimira Putina da kupi ruske, a ne američke rakete. Kada je Tramp najavio ekonomske sankcije protiv Irana prošle sedmice, Erdoan je izričito odbio da učestvuje.
Tramp je dobro izabrao trenutak. U petak, kada je Turska bila u haosu, on je najavio da je udvostručio carine na uvozni čelik i aluminij, koji su od vitalnog značaja za tursku ekonomiju.
Ali ono što finansijsko tržište traži nisu diplomatski potezi koji pokazuju geopolitički značaj Turske, već ekonomske mjere kako bi se spriječio potencijalno ruševni cunami prodaje u narednim danima. U tom pogledu, neuspjeh u suočavanju sa znacima ranijih nevolja sada će se pokazati skupim.
Erdoanova izgubljena bitka
Vošington Post (Washington Post) u svojoj analizi navodi da će upozorenja turskog predsjednika da će “početi da traži nove prijatelje i saveznike”, Ankari samo povećati broj neprijatelja u Vošingtonu, gde je Erdoan već veoma nepopularna figura.
“Erdoanov poziv na partnerstvo sa NATO-om posebno je bio ‘šuplja’, s obzirom na Erdoanove odnose s Evropom koji su na testu i Trampove o Alijansi”, tvrdi WP i prenosi riječi Jakoba Funk Kirkegarda sa Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson, koji je za Blumberg rekao:
“Za administraciju ili predsjednika koji ne pridaju veliku važnost NATO-u vrijednost Turske kao snažnog saveznika NATO-a takođe je opala.”
WP ocjenjuje i da je produktivna diplomatija u zaostatku.
“Veći dio Erdoanove politike zavisi od buđenja nacionalističkog osjećaja, kako bi opravdao svoju pojačanu kontrolu nad zemljom… Bez obzira na to, čak i dok Turska trpi, Erdoan možda neće realizovati veliki politički cilj.”
Vošingtonski dnevnik zaključuje i da američki predsjednik takođe može dobiti više od nepostizanja kompromisa.
Erdoan može spasiti tursku liru
Trebao bi formirati valutni odbor – mjeru monetarne reforme koja je isprobana 70 puta i nikada nije podbacila, stav je profesora Stiva Henka (Steve H. Hanke) sa Univerziteta Johns Hopkins u tekstu za Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal).
Od kada je Erdoan postao predsjednik u avgustu 2014., lira je izgubila 66% svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar. Od 14. maja, kada je Erdoan najavio da uzima turske monetarne uzde u vlastite ruke, lira je pala za 31 posto.
“Godišnja stopa inflacije u Turskoj dosegla je 85 posto prošlog petka prema mojim mjerenjima koja koriste visoke frekvencijske podatke i račune promjene cijene u svim robama, uslugama i imovini. Ovo nije ništa novo. Inflacija desetljećima pustoši Tursku. Prosječne godišnje stope inflacije 1970., 1980., 1990. i 2000. godine bile su 22,4%, 49,6%, 76,7% i 22,3% pojedinačno”, napisao je profesor Henk.
On kaže da valutni odbor izdaje novčanice i kovanice koje se na zahtjev mogu pretvoriti u stranu valutu vezanu po fiksnom tečaju.
“Jedina funkcija deviznog odbora je razmjena domaće valute koju izdaje za vezanje valute po fiksnoj stopi. Slijedom toga, količina domaće valute u opticaju u potpunosti određuje tržišne snage, odnosno potražnja za domaćom valutom. Budući da je domaći novac klon svoje vezane valute, dvije zemlje postaju dio zajedničkog monetarnog područja”, pojašnjava autor teksta.
Da bi turska lira bila dobra kao zlato – ili neka druga vezana valuta izbora, što znači euro ili američki dolar – Erdoan bi trebao objaviti danas da će Turska formirati valutni odbor za 30 dana. Kao dio te obavijesti trebao bi navesti da dok se valutni odbor ne formira, monetarna baza lire bit će zamrznuta i liri će biti dopušteno da se slobodno kreće. Na kraju tridesetodnevnog razdoblja odabrat će se fer tečaj da pričvrsti liru njenom novom utočištu, piše profesor Henk.
Turska traži “nove saveznike” za izlazak iz krize
Ponovo je Erdoan dokazao spremnost da se povuče u diplomatskim sporovima kada to okolnosti zahtijevaju, piše Fajnenšl Tajms (Financial Times) i pojašnjava da s obzirom da su njegovi odnosi s američkim predsjednikom narušeni posljednjih sedmica, a turska lira poražena, mnogi analitičari bili su ubijeđeni da će ekonomska nužnost još jednom dovesti do toga da u prvi plan izbije pragmatizam turskog predsjednika.
“Ali prkos Erdoana koji traje izaziva sve veću anksioznost da bi ovog puta moglo da bude drugačije… Turski predsjednik bi mogao da pokuša da se obrati Rusiji, Kataru ili Kini za podršku, a dodatno je oslabio već oslabljene veze između strateški vitalnog člana NATO-a i Zapada”, tvrdi list.
FT navodi da su tenzije između Turske i Zapada eskalirale posljednjih godina, jer je Erdoan, čija je vladajuća partija ojačala 2002. godine, optužen za povećanje autoritarnosti.
“Pošto su odnosi narušeni sa zemljama EU i SAD, Turska se okrenula bliskoj saradnji s Rusijom. Odluka Ankare da kupi sistem vazdužne odbrane S-400 iz Moskve postala je ključni izvor bijesa prema Turskoj u Vošingtonu”, tvrdi FT i dodaje da je Turska takođe dobila podršku Kine.
“Druga opcija je Katar. Turska je postala sve važniji saveznik bogatog naroda u zalivu, gdje ima vojnu bazu i ojačala je ekonomske veze, jer su Saudijska Arabija i još tri arapske države uvele embargo.”
Pad turske lire vrijeme za ljetovanje u Turskoj
Uz isticanje da je turska valuta, lira, doživjela rekordan pad, BBC piše da jedna oblast ima koristi od ove situacije: turizam.
“Rezervacije u Turskoj su porasle posljednjih mjeseci – iako je tačan razlog, naravno, teško navesti”, piše BBC.
BBC navodi i da su Britanci izgleda već shvatili da je sad momenat za odlazak u Tursku, jer je broj rezervacija povećan.
“Turistička kompanija Thomas Cook je u Turskoj zabiljžila povećanje rezervacija za 63%, dok je agencija TUI saopćila da je to njihova treća najpopularnija destinacija što znači da se ona “zaista vratila na mapu dobrih mjesta za ljetnji odmor”.
Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije i dalje zabranjuje ne sva, već putovanja u neke regije, uglavnom one duž granice sa Sirijom, i precizira da se ne putuje unutar 10 kilometara (šest milja) od granice, zbog sirijskog rata koji traje. U međuvremenu, SAD Tursku rangiraju na trećem nivou, pozivajući ljude da preispitaju putovanja u taj region.”
