Alergijske reakcije se najčešće ispoljavaju u prvim godinama života. Iako alergiju mogu izazvati gotovo sve namirnice, glavni krivci su mlijeko, orašasti plodovi, jaja i školjke.
Neželjene reakcije na hranu se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: toksične i netoksične.
Toksične reakcije se javljaju kod svakoga ko pojede određenu količinu hrane zaraženu bakterijama ili toksinima.
Netoksične reakcije se javljaju kod preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske i nealergijske.
Iako možete biti alergični na skoro svu hranu, 90 odsto djece je alergičn na ove proizvode:
Kravlje mlijeko
Jaja
Kikiriki
Proizvode od soje
Orašaste plodove
Pšenicu
Ribu, školjke i rakove
Kako se manifestuju alergijske reakcije na hranu?
Simptomi alergije na hranu su svrab, iritacija, blaga otečenost na ustima, jeziku i grlu.Još neki od simptoma su: grčevi, mučnina, povraćanje i prolov. Kod malog broja ljudi (1 do 2 odsto) može doći do anafilaktičkog šoka.
Oralni sindrom alergije
Ovaj sindrom se javlja kod 50 odsto ljudi koji pate od sezonskih alergija. Ako ste alergični na polen, reakcija se može javiti i u slučaju jedenja kivija, šargarepe, krompira ili celera.
U kom dobu se javljaju alergijske reakcije na hranu?
Alergije se najčešće javljaju već u prvim godinama života. U razvijenim zemljama je to brojka od 8 do 28 odsto djece, dok su alergije na hranu kod odraslih znatno rjeđe.
Najvažnija terapija je dijeta
Bolesnicima koji su alergični na određenu vrstu namirnica preporučuje se dijete, odnosno izbjegavanje tih namirnica. Važno je uputiti bolesnike koji su imali sistemsku alergijsku reakciju (anafilaktički šok) o mjerama strogog pridržavanja ove dijete.
Ako su simptomi alergije toliko jaki da vam onemogućuju normalan svakodnevni život, obavezno porazgovarajte sa svojim ljekarom i podvrgnite se alergološkom testiranju. Rezultati testa će svakako pomoći vašem ljekaru da vam na najbolji način odredi terapiju.
