Jedna od najrjeđih vrsta ajkule – morski prasac, koji živi na dubinama do 700 metara, pronađena je 30 kilometara od Ulcinja, a tokom velikog istraživanja organizacije “Sharklab ADRIA” obrađene su i desetine uzoraka od četiri vrste raža uhvaćenih u Neumskom zalivu. Suosnivač ove organizacije, Andrej Gajić, kaže da su istraživanja akvatorija BiH, ali i Hrvatske i Crne Gore jedinstvena u svijetu, jer u oblastima kojima su posvećena postoji veoma malo podataka i literature.
– Studije koje trenutno provodimo vezane su na nastanak i razvoj oboljenja, kao i radiološku detekciju deformacija i drugih patoloških stanja kod ajkula i raža. U toku su i prve molekularno – genetičke studije marinske faune Istočnog Jadrana, uključujući i uzorke iz Neumskog zaliva, pod rukovodstvom vodećeg genetičara naše institucije. Niz istraživanja trebaju rasvjetiliti neka, u nauci do danas nepoznata, pitanja vezana za ajkule i raže. Sve rezultate planiramo da objedinimo u nekoliko publikacija, uključujući i naučne monografije ili udžbenike. Koliko smo uspješni govori i činjenica da upravo nama u Sarajevo materijal vezan za ajkule i raže šalju i zemlje EU, ali i puno šire To smatramo iznimno velikim uspjehom i svojevrsnim priznanjem – dodaje Gajić.
Gajić sa morskim prascem
Rezultati pionirskih koraka u ovoj oblasti još uvijek se obrađuju, a Gajić ističe kako će oni biti važni za nauku i na svjetskom nivou. Istraživanje se provodi u saradnji sa Veterinarskim fakultetom iz Sarajeva, na inicijativu Gajića, kao jedinog bh biologa posvećenog ajkulama, te profesora patologije Hajrudina Beširovića, a uz podršku dekana fakulteta, Nihada Fejzića, kao i profesora Suvada Lele sa PMF. U projekat su uključeni i studenti iz Sarajeva, primarno budući biolozi. Podršku je dalo i Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, Rufford fondacija, različiti grantovi Evropske Unije, Lučka kapetanija Neum, Granična policija BiH, ali i Institut za biologiju mora iz Kotora, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i drugi.
Gajić ističe kako je veliki broj vrsta iz podvodnog svijeta ugrožen, bez obzira je li uvršten na listu koja to potvrđuje. Kako bi ih se spasilo potrebno je zakonom zaštititi njihova staništa i negativne uticaje svesti na minimum, a u BiH podržati ovakva istraživanja i napraviti crvene liste koje će definirati način korištenja Neumskog akvatorija.
Bogatstvo Neumskog zaljeva
Mali dio bh mora mnogo je naseljeniji nego što se u početku mislilo, tvrdi Gajić, te dodaje da u njemu obitavaju i vrlo rijetke vrste. Istraživači su imali mnogo bliskih susreta sa ražama, posebno noću, ali sa ajkulama još ne.
– Ajkule i raže koje nastanjuju Neumski zaliv su u potpunosti bezopasne životinje, koje maksimalno rastu do 2.5 m dužine, a hrane se primarno školjkašima, rakovima, glavonošcima i manjom košljoribom. Šansa da neka od većih, za čovjeka potencijalno opasnih, ajkula koje obitavaju u otvorenim vodama Jadranskog mora upliva u sam Neumski zaliv je objektivno zanemariva. Ipak, svakim ulaskom u vodu treba imati dozu opreza, ne zbog ajkula koje “vrebaju”, nego zbog same sredine u kojoj se čovjek nalazi – ističe Gajić.
Fosili ajkula i na Trebeviću
– Za potrebe jednog od projekata nabavili smo kolekciju fosiliziranih ostatka – zuba, bodlji i pršljenova ajkula i raža iz Evrope, Afrike i Amerike procijenjene starosti od 3 do 90 miliona godina. Tu se nalaze i zubi svjetski poznate vrste †Carcharodon megalodon, Divovske bijele psine – najveće ajkule svih vremena za koju se smatra da je rasla preko 20 metara. Vrijedi napomenuti da su njeni ostaci nalaženi i na teritoriji naše države, primarno oko Kostajnice. Trenutno radimo na tome da nakon istraživačko-edukativnih aktivnosti naši građani budu u prilici pogledati kolekciju i na taj način proširit svoje spoznaje o životinjama. Itekako vrijedi naglasiti da su ostaci ajkula pronađeni i u okolici Paleža na Trebeviću a danas se nalaze u Zemaljskom muzeju, što samu studiju čini i dodatno interesantnijom – ističe Gajić.
