Tijekom razgovora od 10 minuta čak 60 posto ljudi izreći će barem jednu laž. Vjerovali ili ne, svi lažu, al baš nas zanima koji je spol neiskreniji… i kako prepoznati laganje
Prema nekim istraživanjima žene prosječno dnevno slažu tri puta, a muškarci – šest!
No, sasvim oprečne brojke pokazuje istraživanje iz 2016. godine u Velikoj Britaniji koje je otkrilo da, ovisno o životnoj situaciji (i temi) žene lažu više od muškaraca.
Naime, žene će češće reći da su prehlađene kako ne bi trebale doći na posao, prekršit će dijetu ili smisliti izliku kako ne bi otišle na spoj, stoji u studiji koju je objavio Mirror Online.
No, u obranu ženske časti, treba reći kako će one češće ublažiti istinu da ne povrijede nečije osjećaje.
“Laganje je prilično raširena pojava i ljudi su, kazuju istraživanja, prilično vješti u tome. I to nije sve: većina laži koje u životu kažemo nikada ne bude otkrivena! Procjenjuje se da se u prosjeku čovjek ‘izvuče’ s više od 95 posto laži koje je izrekao!”, objašnjava dr. sc. Ana Kandare Šoljaga, doktorica psihologije.
Kako prepoznati laganje?
Ljudi se razlikuju po sposobnosti prepoznavanja laži. A većina ljudi zapravo ne zna prepoznati laž. Istraživanja pokazuju da oni koji su usmjereni na otkrivanje laži nisu bolji u tome od onih koji nisu usmjereni na to. Mlađi nešto bolje prepoznaju laž od starijih, a žene od muškaraca. Posebno je zanimljivo da se sposobnost prepoznavanja laži smanjuje što su ljudi bliskiji. Žene su pritom sklonije tome da povjeruju u laž partnera nego što su to muškarci.
Znakovi laganja
Ovi znakovi nisu siguran pokazatelj da netko laže. Ali što ih je više i što su intenzivniji to je više razloga za sumnju, dodaje dr. Kandare Šoljaga te nam otkriva koji su najčešći pokazatelji laganja.
VERBALNI ZNAKOVI
Korištenje izraza kao “da ti kažem iskreno”, “najiskrenije rečeno”, “vjeruj mi” i slično, kako bi se uvjerilo druge da osoba govori istinu.
Korištenje punog oblika rečenice umjesto uobičajenog govornog skraćivanja.
Pretjerano poricanje laganja, korištenje rečenica kao “nemam razloga lagati”.
Korištenje pauza i zvukova kao “uh”, “hm”, “ah” za vrijeme stanki u govoru.
Pravljenje grešaka u govoru i više “gafova”. Greške uključuju gramatičke greške, zaboravljanje misli usred rečenice i slično.
Mucanje, zamuckivanje i zaplitanje jezika.
Pročišćavanje grla i drugi zvukovi.
Korištenje poštapalica kao “općenito”, “međutim”, “ponekad” i sl.
NEVERBALNI ZNAKOVI
Skretanje pogleda, izbjegavanje kontakata očima.
Zatvaranje ruku, ispreplitanje prstiju.
Prekrižene ruke na prsima kao da rade barijeru.
Pijenje i gutanje češće nego kod onih koji govore istinu.
Korištenje manje pokreta rukama, ukočeno držanje, kontroliranje pokreta ruku.
Slijeganje ramenima.
Dodirivanje lica, ušiju ili kose.
Držanje i igranje s predmetima kao što su npr. olovke, papiri ili naočale.
Treptanje je rjeđe nego kod osoba koje ne lažu.
Naginjanje i mijenjanje položaja – spuštanje lakta na stol ili koljeno. Isto tako često premještanje dok osoba sjedi.
Često lizanje usana.
Mrštenje i stiskanje usana.
Uzdisanje i duboko disanje.
Češće osmjehivanje i neprikladan smijeh.
Često dodirivanje, svrbljenje i trljanje nosa.
