Preliminarni rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu govore da je stranka Samoopredjeljenje Albina Kurtija osvojila najviše glasova, a potom slijedi Demokratski savez Kosova Ise Mustafe te Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija i Hašima Tačija. Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti objavio je pobjedu svoje stranke, te najavio sebe kao budućeg premijera Kosova, piše “Večernji list”.
– Kao novi premijer Republike Kosovo najavljujem pobjedu Pokreta za samoopredjeljenje na izborima – rekao je Kurti, ističući kako će odmah početi stvarati novu vladu, te će uspostaviti kontakt s Demokratskim savezom Kosova Ise Mustafe.
Iako se proglasio pobjednikom i novim premijerom, pred Albinom Kurtijem su još teški pregovori i dugačak put do premijerske stolice jer funkcija premijera ne ovisi samo o Kosovarima već i o međunarodnim čimbenicima, pod čijim je protektoratom Kosovo. Naime, neki krugovi u međunarodnoj zajednici smatraju Albina Kurtija opasnim nacionalistom koji teži za stvaranjem velike Albanije i već su jednom spriječili koaliranje sa strankom Alijansa za Kosovo Ramuša Haradinaja, i dolazak na vlast stranke Samoopredjeljenje.
Albin Kurti je političar koji ne vidi nikakvih problema u ujedinjenju svih Albanaca u jednu državu. Međutim, Kurti vjeruje da će to ujedinjenje doći ulaskom svih zemalja regije u EU. Sebe smatra velikim domoljubom i ljevičarem, ali kada je u pitanju Kosovo, on je veliki desničar.
44-godišnji Albin Kurti, koji potječe iz albanske obitelji iz Vladimira u Ulcinju, Crna Gora, čiji se otac u Prištinu preselio u potrazi za poslom prije nego što se Albin tamo rodio, istakao se još 1997. godine kao potpredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Prištini i glavni organizator nenasilnih demonstracija 1997. i 1998. u vrijeme kada je kosovski Nelson Mandela, Adem Demaći, koji je bio mentor i idol Albinu Kurtiju, postao politički predstavnik Oslobodilačke vojske Kosova, OVK, Kurti je postao njegov prvi pomoćnik.
Albin Kurti je krajem devedesetih postao zvijezda kada se usprotivio režimu Slobodana Miloševića. Zbog organiziranja studentskih demonstracija proveo je gotovo tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, po optužbama za terorizam. Bio je portparol albanskih studenata na Kosovu, a u tadašnjim intervjuima naglašavao je da njihove demonstracije “nisu političke i da nemaju ništa s političkim partijama”.
Prvi put je uhapšen u oktobru 1997. godine, zbog organiziranja studentskih protesta na Univerzitetu u Prištini. Kada su se u junu 1999. srpske snage povukle s Kosova, Kurti se našao među nekoliko stotina albanskih zatvorenika koji su prebačeni na srpski teritorij, van Kosova. Iz zatvora u Lipljanu prebačen je u Požarevac. U martu 2000. godine, pred sudom u Nišu, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Savezne Republike Jugoslavije i terorizma.
Tokom suđenja odbijao je odbranu, te poručio: “Meni može suditi samo sud mog vlastitog naroda. Ne priznajem ovaj sud, ne priznajem Srbiju, ne priznajem Jugoslaviju.” Na izricanju presude ostao je dosljedan: “Nevažno je da li ćete me osuditi i na koliko. Sve što sam radio, radio sam dobrovoljno i s dostojanstvom. Ponosan sam na to, i kad bih mogao, ponovo bih sve isto učinio.”
No zbog pada Miloševićevog režima i međunarodnog pritiska na novu vlast da što prije oslobodi sve političke zatvorenike iz zatvora u Požarevcu oslobođen je 2001. godine i u javnosti se odmah pojavio kao žestok kritičar međunarodne zajednice i UNMIK-a, ukazujući na korupciju u kosovskim institucijama.
Protesti, incidenti i uhićenja obilježili su kako sam pokret Samoopredjeljenje tako i političku biografiju Albina Kurtija. U februaru 2007. dvojica aktivista Samoopredjeljenja poginula su, a još njih 80 je ozlijeđeno, kada su rumunski policajci UNMIK-a ispalili plastične i gumene metke na prosvjednike. Tada je Kurti uhapšen a 2010. godine, osuđen na devet mjeseci zatvora. Ipak, ubrzo je pušten na slobodu jer je Okružni sud u Prištini uzeo u obzir vrijeme koje je već proveo u pritvoru. Sama presuda je u određenim krugovima, kako kosovskim tako i međunarodnim, učvrstila njegov status borca za ljudska prava i ikonu nenasilnog otpora.
Oštro je kritizirao dijalog između Beograda i Prištine, kao i politiku srpskih dužnosnika, glasno se zalažući za bojkot proizvoda iz Srbije na Kosovu. Prema njegovom mišljenju, Briselski sporazum donio je “veoma dobre rezultate Srbiji, a Kosovu nikakve”. Na kosovskim izborima 2014. godine pokret Samoopredjeljenje osvojio je više od 13 posto glasova i tako postao važan faktor u političkoj strukturi Kosova.
Krajem novembra 2015.godine Kurti je u Prištini organizirao prosvjede protiv sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom i zahtijevajući od vlade da odustane od njega. Tada su pripadnici kosovske policije upali u sjedište oporbenog pokreta Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), čiji su zastupnici posljednjih sedmica paralizirali rad parlamenta u znak protesta protiv sporazuma sa Srbijom. U sjedištu su pronašli vođu pokreta Albina Kurtija, koji se tamo uputio nakon održanog govora na prosvjednom skupu, i uhitili ga zajedno s još nekolicinom ljudi.
Kosovski parlament bit će zauvijek zapamćen po bacanju suzavca jer Albin Kurti je smatrao da samo tako može spriječiti donošenje odluka i paralizirati rad parlamenta. Zbog toga su mnogi zastupnici kosovskog parlamenta na posao dolazili noseći gas-maske.
