Agim Rifat, između ostalog, ističe:
“Prije samog razgovora upućujem puno selama svima onima koji prate književnost svih zajednica koje žive ovdje u Prizrenu, našoj dijaspori, a posebno vašoj, bošnjačkoj zajednici koja nema svoj časopis te su vaši kulturni i književni stvaraoci kao i vaši pjesnici rado zastupljeni u našem, reklo bi se, multietničkom časopisu. Dakle, nije lako održati neki časopis u današnje vrijeme no vjerujte da mi je puno srce kada mi kažu da je to i albanski, i turski i bošnjački ali i romski časopis jer mi živimo u jednoj multietničkoj sredini te imamo izuzetnog respekta jedni prema drugima, posebno mi književnici. Za ovih pet godina pokušali smo ili dali prostora, posebno, vašoj bošnjačkoj zajednici koja nema svoj časopis da se mnogi vaši književnici, pisci ili poete, a takođe i pjesnici pokažu šta znaju, odnosno, da izlože svoje radove. Mi, ustvari, prevodimo na turski jezik njihova književna djela ili objavljući njihove radove te u neku ruku popularizujemo bošnjačku književnost Kosova. Osim toga, izdajemo i knjige na bosanskom jeziku te smatramo da smo, pored vas, tj. vaših medija, mi smo još neki bošnjački “prozor u svijet”. Ja sam punih 40 godina u ovom poslu i zato uspijevam opstati i pored mnogobrojnih teškoća, pogotovu finansijskih, no rekoh, ako volite svoj posao i znate da ga radite, naćiće se i vremena i prostora ali i novaca da uspijete. Bilo je, dakle, puno onih koji su se godinama upuštali u izdavaštvo no su odmah, nakon par godina, propadali jer nisu znali svoj posao. No, mi nastavljamo dalje punim tempom”, rekao je Rifat.
Poznati prizrenski književnik se osvrnuo i na rad rahmetli Ramadana Redžeplarija za koga kaže da je bio veliki čovjek te ostavio velika djela iz goranske književnosti.
“Uveliko se štampa i biće za neki dan na svim kioscima na Kosovu knjiga mog velikog prijatelja i kolege, rahmetli Ramadana Redžeplarija, koji je bio veliki čovjek te ostavio velika djela iz goranske književnosti pa je tako bio mnogo puta nagrađivan od kluba, odnosno “Udruženja turskih književnika Kosova. Njegova knjiga “Gorski kajnaci” je prošle godine dobila nagradu od strane našeg Udruženja kao zbirka godine, ili knjiga godine te je svima nama bilo veoma drago”, kaže on.
Što se tiče samog časopisa ” IMZA” koji je izašao prije neki dan na kioscima u Prištini i Prizrenu te ima, relativno, veliki broj čitalaca jer ima neke pjesmice prevedene i na albanskmom, bosanskom ili romskom jeziku, Rifat kaže:
“U današnje savremeno doba kada preovladavaju elektronski, a ne pisani mediji, moje je osobno mišljenje da je ipak knjiga najbolji čovjekov prijatelj u odnosu na kompjuter jer ako nema struje ne može se ni čitati a knjiga je tu, uvjek pored vas na jastuku Dakle, u svakom broju našeg i vašeg časopisa “IMZA”, osim književnosti obraćamo pažnju i na dešavanja u muzici kao i u teatru, posebno ovdje u Prizrenu koji je veoma popularan te imamo veliki broj mladih glumaca na turskom jeziku, koji učestvuju u raznim priredbama, a mi ih medijski podržavamo. Upravo je ovih dana izašla moja nova knjiga od preko 500 stranica, a radi se o “Monografiji turskog Teatra u Prizrenu” koji je naišao na pozitivne i pohvale i kritike od strane eminentnih stručnjaka u toj oblasti, kako na Kosovu, tako i u republici Turskoj”, rekao je Agim Rifat.
Za bošnjačke književnosti na Kosovu, Rifat smatra da ona ima perspektive i ima pozitivnu budućnost:
“Ja sam angažovan i u Savjetodavnom Vijeću pri Uredu predsjednice Kosova, gospođe Atifete Jahjaga, te svi mi koji smo tu, a ima i Bošnjaka, svakako, pokušavamo da svojim savjetima utićemo na poboljšanje i vašeg obrazovanja na bosanskom jeziku, ali i svih ostalih stvari vezane za vašu zajednicu. Uzmimo za primjer da mnoge osnovne škole širom Kosova gdje ima bošnjačkih učenika još nemaju svoju lektiru što smatram za veliki neuspjeh da čak 15-16 godina nakon rata mnogi ne vode računa o budućnosti bošnjačke djece i učenika na Kosovu. Dakle, mi utičemo i dajemo preporuke, recimo, vašim političkim predstavnicima ako poboljšati stanje vaše zajednice no, kako se i na “terenu” vidi, to ide vrlo sporo sa njihove strane. Ako se vratimo na ovaj, posljednji, tj jubilarni broj časopisa “IMZA” tu ćete naći nekoliko pjesmica vaših književnika poput Ismeta Markovića-Plavnika, Mustafe Baljea te još nekih čije radove ja lično prevodim na turski jezik. Takođe, moram istaći da uskoro izlazi knjiga pod nazivom “Savremena bošnjačka književnost na Kosovu” takođe sa mojim prevodom na nekoliko jezika, gdje se mogu naći sva odabrana dela savremenih bošnjačkih ali i goranskih pjesnika i književnika sa Kosova te sam vrlo ponosan na tu činjenicu da bar ostavimo nešto za one koji dolaze nakon nas. Radi se o tome da smo prošle godine, u ime našeg “Udruženja turskih književnika Kosova” izdali knjigu pod nazivom “Savremena albanska književnost na Kosovu” koja je srdačno dočekana od svih koji vole pisati, te mi sa izdavanjem nove knjige nastavljamo kontiunirani rad na polju književnosti te smatram, kako rekoh, da je bošnjačka književnost na Kosovu u usponu. Recimo i to da mi svi ovih godina posjećujemo osnovne škole, kako u Prizrenu, tako i u drugim gradovima na Kosovu poklanjamo knnige te čitamo učenicima prozu i poeziju te smo vrlo rado dočekani, istakao je Agim Rifat, urednik časopisa “IMZA” na turskom jeziku povodom pete godišnjice izlaženja istog.
Dakle, gospodin Agim Rifat, koji potiče iz čuvene turske begovske familije te kome želimo puno uspjeha u daljem radu, predstavlja pravi primjer vrijednog radnika na kulturnom planu, tipičnog za period nakon rata na Kosovu, jer svaki obrazovani čovjek, ma iz koje nacionalne zajednice dolazio, osjeća potrebu da pruži doprinos opštem kulturnom napretku modernog kosovskog društva jer pisana riječ ostaje zauvjek za neka buduća pokoljenja koja dolaze nakon nas.
