Konsultacijama državnog vrha Srbije sa šeficom evropske diplomatije nastavlja se ključna faza pregovora Beograda i Prištine. Teške odluke i kompromisi neophodni su sa obje strane, ponavljajuju iz EU.
Između dvije runde dijaloga Beograda i Prištine, koji je otvaranjem pitanja sjevera Kosova i statusa srpske zajednice na Kosovu ušao u „kljčnu fazu“, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Ketrin Ešton, održaće konsultacije sa najvišim zvaničnicima Srbije i Kosova. U svom saopštenju, Ešton kaže da je „zadovoljna što su predsjednik Nikolić, premijer Dačić i prvi zamjenik premijera Vučić, prihvatili poziv da se sa njom 11. marta sastanu u Briselu“, dok se konsultacije Eštonove sa kosovskim zvaničnicima očekuju u Prištini, 14. marta. O važnosti i neophodnosti ovih razgovora govori i činjenica da su oni zakazani u nedjelji koja u Briselu već ima predviđen gust raspored dešavanja, počev od sastanaka Savjeta ministara spoljnih i opštih poslova EU, pa do samita lidera EU u četvrtak i petak (14-15. marta)
Ključna faza dijaloga…
Posljednje dve runde razgovora premijera Srbije i Kosova u Briselu nisu rezultirale dogovorom dviju strana o rješavanju pitanja paralelizma institucija na sjeveru Kosova, odnosno o nadležnostima i karakteru srpske zajednice na Kosovu. Načelno je postignut dogovor o formiranju takve zajednice, koja bi obuhvatila najmanje devet opština. Dogovoreno je i formiranje određenih tijela te zajednice, ali su dvije strane ostale na suprotnim pozicijama po pitanju izvršene i zakonodavne vlasti, odnosno stepena autonomje Srba na Kosovu. Za Prištinsku stranu takva autonomija je neprihvatljiva, kao i tzv. „Ahtisari plus plan“.
„Sve mora da bude u okvirima kosovskog ustava i zakona“, ponavlja premijer Kosova, Hashim Thaçi, dok premijer Srbije, Ivica Dačić tvrdi da je pitanje „posebnosti i specifičnosti srpskog naroda na Kosovu nemoguće riješiti samo onim rješenjima koja postoje u kosovskim zakonima“. Prema stavu Beograda, zajednica Srba sa Kosova tako ne bi dobila izvršna ovlašćenja, a njena uloga u političkom životu Kosova bila bi čisto „protokolarna“.
..ali i evrointegracionog procesa
Srpski zvaničnici u Brisel stižu da bi, kako kažu, „pokazali državno jedinstvo i spremnost na dogovor“, kada je riječ o tzv. paralelizmu institucija, ali i da Srbija neće promijeniti svoje stavovei učiniti nešto što nije u njenom nacionalnom i državnom interesu zbog dobijanja datuma za početak pristupnih pregovora sa EU.
„Mi više nemamo gdje, to što smo predložili, predložili smo iskreno i nijedan Srbin neće više ponuditi od ovoga, bitne su samo nadležnosti”, rekao je premijer Srbije. Da će u Briselu danas biti riječi i o evropskoj budućnosti Srbije, najavio je prvi potpredsjednik Vlade Srbije, Aleksandar Vučić, rekavši da se u Brisel „ide po datum“, uz uvjerenje da je Beograd ispunio 90 odsto uslova koje tražila EU.
I dok se između Beograda i Prištine traži kompromisno i prvenstveno održivo rješenje, svi su svjesni i pritiska vremena. U Briselu se nezvanično može čuti da se očekuje da do dogovora dviju strana dođe na sljedećoj rundi dijaloga, koja je zakazana za 20. mart, dok bi se, prije izvještaja koji visoka predstavnica Ketrin Ešton podnosi zemljama članicama EU 16. aprila, održala još jedna, osma runda dijaloga na kojoj bi trebalo da se ozvaniči i(li) potpiše postignuti dogovor.
Dok zemlje članice EU čekaju da vide konkrtene dogovore, ali i njihovu primjenu, kako bi krajem jula mogle da odlučujuju o daljim koracima Srbije i Kosova na putu evrointegracija, i Beogradu i Prištini u narednih mjesec dana izvjesno očekuje mnogo posla i teških odluka, sa, za sada, još neizvjesnim ishodom.
